Naime, 300-tinjak gledatelja je putem Youtube kanala pratilo savjetovanje sudionika, među kojima su bili predstavnici nadležnih službi, uključenih i u civilni krizni stožer. Opći je zaključak skupa kako su "poslodavci zabrinuti, ali da prate upute nadležnih institucija i nastoje primjenjivati mjere zaštite radnika i radnih prostora".
Na savjetovanju u zagrebačkom sjedištu HUP-a bili su
Jere Gašperov iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava,
Damir Juzbašić iz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, dr.
Azra Huršudić Radulović iz Hrvatskog društva medicine rada,
Boris Antunović, predsjednik HUP-Koordinacije zaštite na radu,
Diana Vuksan, voditeljica odjela za zdravstveno osiguranje HZZO-a te predstavnici Državnog inspektorata RH. Svi oni odgovorili na pojedina pitanja koja su poslali poslodavci, a koja ih muče u novonastaloj situaciji.
"U svemu je najvažnije biti dobro informiran, slušati preporuke i pridržavati ih se. Uskoro će se osnovati i radna skupina u kojoj će biti i poslodavci, koja bi trebala odrediti konkretne mjere daljnjeg postupanja i konkretne pomoći gospodarstvu", rekao je
Damir Juzbašić. Predstavnik Ministarstva dodao je da je prva ideja sjesti s predstavnicima HPB-a, HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, kako bi se vidjelo kako oni mogu pomoći, a do kraja tjedna da se planiraju i sastanci s komercijalnim bankama da se vidi što one mogu napraviti.
Poslodavci su putem svojih pitanja željeli znati što će se dogoditi ako se i u Hrvatskoj, kao i sada primjerice u Italiji proglase tzv. crvene zone ili karantena za cijelu zemlju, na što je odgovoreno da će o tome odlučivati stožer te o tome izdati pravovremene upute.
Pratitelje savjetovanja je zanimalo što s radnicima kojima je određena samoizolacija. Posebice se to odnosi na vozače kada dolaze iz 'žarišnih' područja, poput Italije, na što je odgovoreno da "oni moraju biti u samoizolaciji 14 dana i javljati se epidemiolozima, iako oni, za razliku od onih u karanteni, ipak imaju nešto više slobode".
Drugačije vrijedi za radnike koji na dnevnoj bazi zbog posla putuju iz Hrvatske u Italiju, i obrnuto, a koji su u posebnim kategorijama nadzora. Njima (radnicima) se ne ograničava kretanje dok su zdravi, ali se prate i oni i njihovi kontakti na dnevnoj bazi.
Sudionici HUP-ovog savjetovanja su ponovili i da ako se nekome radniku utvrdi da je zaražen i time postane privremeno nesposoban za rad, tada mu plaća ide na teret HZZO-a, i to od nešto malo više od 4000 kuna mjesečno.
Puno pitanja poslodavaca došlo je i oko toga kako zaštiti druge radnike od onih koji su zaraženi, na što je rečeno "da je to izvanredna situacija koju treba pratiti, zaraženog izolirati i utvrditi njegove kontakte, a druge radnike dodatno opskrbiti zaštitnim sredstvima te uputiti da drže veći razmak u međusobnim kontaktima i nose zaštitne maske".
Savjetovanje je otvorilo još neka pitanja, a koja ovdje izdvajamo:
Sukladno Zakonu o zaštiti na radu, čl. 69. st.4., radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. U takvom slučaju poslodavac, njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezni su bez odgađanja izvijestiti nadležnog inspektora koji je obvezan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.
Postavlja se pitanje kako bi u takvim slučajevima reagirao Državni inspektorat?
Nadalje, postavlja se pitanje naknade za vrijeme kad je radnik kod kuće u samoizolaciji. Naime, obzirom da su naknade za vrijeme bolovanja bitno manje, one su destimulirajuće za radnike da priznaju imaju li simptome ili pak da, iako možda nemaju simptome, a znaju da su bili u rizičnom području ili u kontaktu s osobom koja je tamo boravila, to i priznaju.
Prijedlog je da, prije svega radi poticanja radnika da ostanu u samoizolaciji (kako ne bi ugrožavali živote i zdravlje drugih radnika), to bude tretirano bilo kao profesionalna bolest, bilo kao ozljeda na radu, za što se isplaćuje naknada u iznosu od 100 % iz sredstava HZZO-a.
Kao jasan dio mogućih postupanja predlaže se da se žurno definira što se sve treba javiti službi ZNR-a (putovanja, kontakt s oboljelima, dolazak iz ugroženih područja...)
Razmišlja li se o zatvaranju granica, odnosno, postoje li projekcije usporenog kretanja roba s ostalim državama?
Razmišlja li se o mjerama financijskih potpora za oštećene subjekte?
Hoće li se objaviti preporuke postupanja s robom i materijalima koje dolaze iz određenih država? (D. N.)
S lijeva:
Maja Pavelić Opuhač i
Lidija Huljak iz Safety odbora HUMS-a,
Boris Antunović iz HUP-Koordinacije ZNR te
Admira Ribićić iz HUP-a