Tijekom krize COVID-19 poljoprivredno-prehrambena industrija pokazala se jednom od najotpornijih na tešku situaciju. Šok izazvan pandemijom, međutim, zahtijevao je korektivne mjere i ubrzao razvoj trendova koji su prethodno opažani u tom sektoru – poput digitalizacije, više izvora informiranja potrošača i preferencija u vezi s lokalnim proizvodima – navodi se u izvješću „Food Foresight: Utjecaj pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi" koji je pripremio EIT Food u suradnji s konzultantskom tvrtkom Deloitte. Poljoprivredno-prehrambeni poduzetnici u regiji CEE trebali bi moći računati na potporu svojih vlada zbog velikog značaja njihovih aktivnosti na ekonomski rast zemalja – značajnijih nego u zapadnoeuropskim zemljama. Izvješće predstavlja regionalnu perspektivu, a sadrži i posebno obrađene dijelove posvećene pojedinim zemljama, uključujući i Hrvatsku. U prikupljanju podataka i analizi iz Hrvatske je sudjelovala tvrtka Tera Tehnopolis, EIT Food HUB za područje Hrvatske.
Pandemija izazvana koronavirusom pogodila je sve gospodarske sektore, a kriza koju je prouzročila postala je globalni test imuniteta, uključujući i zemlje Srednje i Istočne Europe. Unatoč stalnom rastu i stabilnom okruženju, poljoprivredno-prehrambena industrija također je patila, iako ne toliko kao drugi sektori. U našoj je regiji u travnju proizvodnja hrane pala za samo 13 posto u usporedbi s travnjem prošle godine.
Poljoprivredno-prehrambena industrija (uključujući trgovinu hranom i gastronomiju) u Srednjoj i Istočnoj Europi zabilježila je nominalni porast dodane vrijednosti od 2005. godine, a poljoprivreda je rasla za 3% godišnje, dok je proizvodnja hrane i pića rasla za više od 4% godišnje. Proizvodnja hrane i pića u regiji najstabilniji je segment proizvodnog sektora od početka pandemije. Prosječna ponderirana proizvodnja BDP-a u srpnju odgovarala je 101% proizvodnje u istom mjesecu prethodne godine.
Važna uloga u proračunima svih zemalja Srednje i Istočne Europe
Poljoprivreda i proizvodnja hrane igraju važnu ulogu u proračunima svih zemalja Srednje i Istočne Europe. To generira od 6 posto BDP- u Slovačkoj do 14 posto u Rumunjskoj. U većini zemalja regije prosječna veličina industrije (shvaćena kao udio sektora u cjelokupnom gospodarstvu) veća je nego u Zapadnoj Europi. Unatoč rastu dvostruko većem nego u drugim zemljama, tzv. stare Unije, njezin se udio u cjelokupnom gospodarstvu smanjio između 2007. i 2017., dok su se drugi sektori gospodarstva razvijali. Takav relativni pad znak je rastućih dohodaka društava - iako bogatiji potrošači više troše na hranu, još više troše na druge potrebe. Prema izvješću, rast izdataka za potrošnju kućanstava nastavit će se – kako u pogledu potrošnje na kupnju u trgovinama, tako i u ugostiteljskim objektima.
Jedna od najvažnijih vanjskih prijetnji poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Srednjoj i Istočnoj Europi je ovisnost o uvozu gotovih proizvoda tj. onih koji troše kućanstva. U Hrvatskoj se uvozi 33 posto sve proizvodnje hrane i pića. Ribarstvo u ovoj zemlji snažno ovisi o izvozu - 41 posto proizvodnje odlazi na strana tržišta.
U svim zemljama Srednje i Istočne Europe, uz progresivnu modernizaciju, udio zaposlenih u poljoprivredi postupno se smanjuje. Istodobno, slično kao i u ostalim zemljama Europske unije, zapošljavanje u sektoru prehrambenih usluga raste.
„COVID-19 promijenio je funkcioniranje poljoprivredno-prehrambene industrije, kao i načine kupovine hrane i opći odnos potrošača prema prehrambenim proizvodima. Analiza megatrendova koji su već vidljivi među proizvođačima i prerađivačima hrane mogla bi biti korisna da bi se shvatilo što može predstojati u sve promjenjivoj situaciji uzorkovanoj pandemijon. U ovom izvješću rezimiramo njihov utjecaj na poljoprivredno-prehrambeni sektor i predstavljamo rezultirajuće utjecaje rizika i prilika“, kaže Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja.
Posljedice pandemije jedinstvene su i ne mogu se uspoređivati s posljedicama drugih kriza posljednjih godina, poput financijske krize 2009. Neizvjesno je koliko će dugo trajati trenutna situacija ili koliko zapravo duboko ona ide. Prema stručnjacima Deloittea, ovisno o ekonomskoj i političkoj situaciji u vezi s međunarodnom trgovinom i ograničenjima, moguća su 4 scenarija:
Scenariji
1. Potpuna obnova
Ovo je najoptimističniji scenarij u kojem ukidanje ograničenja olakšava protok radne snage, uklanjajući pritisak na plaće poljoprivrednicima. Istodobno, povratak potrošnje prije krize, također u HoReCa sektoru, pokreće povezane segmente tržišta. Poljoprivredno-prehrambena industrija ponovno doživljava raniji opseg i smjerove razvoja, a najočiglednija promjena nakon ograničenja posljednjih mjeseci je održavanje razvoja platformi za e-trgovinu.
2. Novi potrošač
Umjereni scenarij, s naglaskom na dugoročnom održavanju pandemijskog ponašanja potrošača, obraćajući više pozornosti na hranjivu vrijednost hrane i lokalni način njezina dobivanja. Prema tim pretpostavkama, uslijedit će i pomak s korištenja ugostiteljskih objekata na pripremu obroka kod kuće, što će rezultirati porastom potražnje za osnovnim proizvodima široke potrošnje i potrebom za adekvatnom prilagodbom poljoprivredno-prehrambene industrije.
3. Nova načela
U ovom slučaju, nasuprot prethodnom scenariju, potrošači su spremni vratiti se svojim prijašnjim navikama i načinu rada, ali to ne mogu učiniti zbog stalnih ograničenja. Kao posljedica toga, smanjuje se opseg potrošnje zadržavajući strukturu sektora.
4. Iskrivljenja i poremećaji
Ovo je najpesimističniji pristup, s ekonomskim i političkim čimbenicima koji se igraju na najnepovoljnijoj razini. Istodobno, održavanje ograničenja, nastavak nepovoljnih trgovinskih uvjeta i nedostatak dovoljne političke podrške rezultiraju padom povjerenja potrošača i poduzeća te održavanjem domaće potražnje na razini krize. Kao rezultat, raste trend pada.
Kriza je katalizator
Pandemija i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za cjelokupno globalno gospodarstvo i utječe na procese koji se odvijaju u svim segmentima poljoprivredno-prehrambene industrije. Dinamičnost ovih promjena, međutim, prilika je za rast ove industrije, kao i za uvođenje novih, inovativnih rješenja, od kojih su se neka pojavila i prije u različitoj mjeri. Vjerojatnije je da će poljoprivrednici doći u izravan kontakt s primateljem svojih proizvoda, trgovci su prisiljeni brzo poboljšati svoje digitalne kanale distribucije i povećati svoju propusnost, a potrošači mnogo pažljivije kontroliraju nutritivnu vrijednost hrane koju kupuju. Razni akteri u lancu poljoprivredno-prehrambene vrijednosti također trebaju biti spremni na velike strukturne promjene s kojima će se morati nositi cijela industrija. Kao što su posljedice svih klimatskih promjena s kojima se suočavamo i pooštreno zakonodavstvo o životnoj sredini.
„Izazovi s kojima se suočava poljoprivredno-prehrambeni sektor promijenili su pravila igre. Pandemija je ubrzala inovativne procese koji su za nju neizbježni. Razni dionici - sama industrija, ali i zakonodavci - moraju znati prepoznati nove mogućnosti, ali i stvoriti načine djelovanja koji će najbolje iskoristiti taj novi potencijal“, ističe Marja-Liisa Meurice, ravnateljica EIT Food CLC North-East.
Prema stručnjacima iz EIT Food i Deloittea, mehanizmi potpore za održivu obnovu poljoprivredno-prehrambene industrije trebali bi u budućnosti postati mehanizmi potpore, poput održavanja korektivnih mjera i podupiranja ravnoteže između želje za protekcionizmom, stabilnosti i potrebe za rekonstrukcijom. Svaka akcija suzbijanja ili borbe protiv pandemije mora se temeljiti na transparentnoj i dosljednoj procjeni njezinog ekonomskog utjecaja. Zakonodavci moraju osigurati da pravilno identificiraju i odgovore na prijetnje koje mogu poremetiti lokalno tržište i međunarodnu trgovinu.
Europski zeleni dogovor ne treba promatrati samo kao izazov s kojim se vlade srednje i istočne Europe i poljoprivredno-prehrambena tržišta moraju nositi, već kao priliku s kojom se suočavaju. Potrebno je dalje razvijati prometnu infrastrukturu u regiji, što će pridonijeti stjecanju novih tržišta, potaknuti rast tvrtki iz sektora malih i srednjih poduzeća i na taj način poboljšati opseg poslovanja te industrije. Konačno, kao odgovor na promjenjive sklonosti potrošača, također je potrebno poduzeti marketinške i promotivne aktivnosti poljoprivredno-prehrambenih poduzeća.
Cjelovito izvješće i za Srednju i Istočnu Europu kao i za Hrvatsku možete preuzeti na „Food Foresight: Utjecaj pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi“.