Indeks Swiss Re-a otkriva da 39 zemalja ima ekosustave u krhkom stanju na više od trećine svog područja - Malta, Izrael, Cipar, Bahrein i Kazahstan imaju najniži rang na ljestvici Biodiversity and Ecosystems Services (BES – Usluge iz segmenta biološke raznolikosti i ekosustava).
BES indeks Swiss Re Institute omogućuje tvrtkama i vladama da uzmu u obzir biološku raznolikost i pitanja ekosustava u donošenje ekonomskih odluka. Zemlje širom svijeta oslanjaju se na niz usluga koje se temelje na njihovim prirodnim ekosustavima. Usluge biološke raznolikosti i ekosustava (BES) uključuju potrebe kao što su opskrba hranom, sigurnost vode i regulacija kakvoće zraka koji su vitalni za održavanje zdravlja i stabilnosti zajednica i gospodarstava.
Preko polovice (55 posto) globalnog BDP-a, što iznosi 41,7 bilijuna USD, ovisi o visoko funkcionirajućoj biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava. Međutim, nevjerojatna petina zemalja na svijetu (20 posto) u opasnosti je od urušavanja svojih ekosustava zbog pada biološke raznolikosti i s tim povezanih korisnih usluga, otkriva novo istraživanje Swiss Re Instituta.
Studija, koja se temelji na novom indeksu usluga iz segmenta biološke raznolikosti i ekosustava Swiss Re Instituta, pokazuje da su u opasnosti i ekonomije u razvoju i napredne ekonomije. Izvještaj otkriva da su zemlje u razvoju koje imaju veliku ovisnost o poljoprivrednim sektorima, poput Kenije ili Nigerije, osjetljive na BES šokove zbog niza problema biološke raznolikosti i ekosustava.
Među ekonomijama G20, Južna Afrika i Australija vode na ljestvici krhkih BES-a. Poznati utjecaj nestašice vode ključni je čimbenik u ovim zemljama. Brazil i Indonezija uživaju najveći postotak netaknutih ekosustava unutar skupine G20. Snažna ekonomska ovisnost zemalja o prirodnim resursima naglašava važnost održivog razvoja i očuvanja za dugoročnu održivost njihovih gospodarstava.
Na predstojećem summitu Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti 30. rujna 2020. treba pozvati na "hitne mjere na očuvanju biološke raznolikosti za održivi razvoj", jer su globalni napori na poboljšanju u ovom vitalnom području pali znatno ispod UN-ovih ciljeva za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti.
Da bi stvorio razumijevanje oko ovog globalnog problema, Swiss Re Institute razvio je BES indeks, omogućujući vladama i poslovnim čelnicima širom svijeta da uspoređuju stanje lokalnih ekosustava koji podupiru njihova gospodarstva. Osiguratelji također mogu koristiti ove podatke za razvoj relevantnih rješenja osiguranja koja štite zajednice u riziku od BES-a.
Christian Mumenthaler, izvršni direktor grupe Swiss Re, rekao je: "Jasna je potreba za procjenom stanja ekosustava kako bi globalna zajednica mogla umanjiti daljnji negativni utjecaj na gospodarstva širom svijeta. Ovaj važan dio rada temelji se na podacima razumijevanja ekonomskih rizika od pogoršanja biološke raznolikosti i ekosustava. Naoružani ovim informacijama, možemo osigurati i pružanje jačih usluga osiguranja. "
Važnost očuvanja prirode
Uvidi iz indeksa služe za isticanje važnosti očuvanja prirode za funkcionirajuće gospodarstvo. Među prvih deset zemalja s krhkim ekosustavima i velikom ovisnošću BDP-a o prirodnim uslugama ističu se zemlje u razvoju bogate resursima s velikim poljoprivrednim sektorima, poput Kenije, Vijetnama, Pakistana, Indonezije i Nigerije. Studija naglašava opasnosti ovih gospodarstava koja potencijalno mogu doseći kritične prijelomne točke kada su bitni prirodni resursi poremećeni. Izvještaj naglašava vrijednost tekuće gospodarske diversifikacije u kombinaciji s naporima za očuvanje u takvim zemljama.
Glavne ekonomije u jugoistočnoj Aziji, Europi i Americi koje već imaju diversificiranu ekonomiju također su izložene riziku od pada BES-a. To je zato što na važne pojedinačne gospodarske sektore mogu utjecati pojedini čimbenici BES-a, poput nedostatka vode, koji mogu imati remetilački učinak na proizvodne sektore i opskrbne lance zemlje.
Izvještaj govori o tome kako rješavanje izazova s BES-om jednostavnim akcijama očuvanja može imati značajne učinke. Primjerice, obnova ekosustava duž obale Louisiane mogla bi smanjiti očekivane troškove poplave za 5,3 milijarde USD godišnje2. Koraci kako bi se osiguralo funkcioniranje koraljnih grebena na globalnoj razini mogli bi smanjiti procijenjenu štetu od poplave u slučaju stogodišnjih olujnih događaja koji bi se inače povećali za 91 posto širom svijeta. (N.G.K.)