U sklopu konferencije "Dani kriznog upravljanja" na Veleučilištu Velika Gorica održan je potkraj listopada okrugli stol na temu civilne zaštite u lokalnoj zajednici. Osim što je događaj okupio eminentne stručnjake iz sektora sigurnosti, na okruglom stolu predstavljeno je istraživanje koje je VVG provelo sa svrhom prikupljanja podataka s razine jedinca lokalne samouprave, a na temu sustava civilne zaštite.
Ispred Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa na okruglom stolu sudjelovali su Denis Stipanov iz Istarske županije, ujedno član Izvršnog odbora Platforme HŽG, te Mato Tomljanović iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Osim na okruglom stolu, predstavnici Platforma HŽG sudjelovali su u programu "Dana kriznog upravljanja" i kroz prezentacije na radionici "Razvoj kriznog menadžmenta kroz projekte", održanoj 24. listopada u VVG-u. Na spomenutoj radionici Mato Tomljanović iz DNŽ-a održao je predavanje "EU projekti prekogranične suradnje i jačanje kapaciteta operativnih snaga sustava civilne zaštite - primjeri dobre prakse", dok je Branko Herček iz Zagrebačke županije predavao o IT platformi COMMAND d.
Što je rečeno na okruglom stolu "Civilna zaštita u lokalnoj zajednici"
Nakon uvodnih riječi dekana VVG-a dr. Ivana Totha, istraživanje je sudionicima okruglog stola prezentirao Igor Milić s Veleučilišta Velika Gorica
„Otpornost na izvanredne događaje gradi se na lokalnoj razini sustava civilne zaštite. U Hrvatskoj na lokalnoj razini sustava civilne zaštite sudjeluje 127 gradova i 428 općina što predstavlja veliki broj sudionika koji imaju za obvezu razvijati kapacitete za prevenciju, pripravnost i odgovor na izvanredne događaje, velike nesreće i katastrofe. Imajući u vidu raspoložive kapacitete te pogotovo aktualnu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19 i saniranje posljedica potresa u Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj, Karlovačkoj i Krapinsko zagorskoj županiji, razvidno je da je lokalna samouprava stavljena pred velike izazove. Na koji način prilagoditi postojeći zakonodavni okvir sustava civilne zaštite s ciljem rasterećenja lokalne samouprave u dijelu obveza izrade planskih dokumenata, stavljanja naglaska na smanjenje rizika od katastrofa i razvoja operativnih sposobnosti kroz EU fondove, predstavlja važno pitanje za jačanje kapaciteta civilne zaštite u lokalnoj zajednici“, istaknuo je Milić na predstavljanju rezultata istraživanja.
Kako je dalje Milić istaknuo, ciljevi istraživanja bili su prikupiti primarne podatke o izazovima sa kojima se susreću jedinice lokalne samouprave u sustavu CZ-a, osigurati radnu podlogu sudionicima okruglog stola te predložiti poboljšanja zakonodavnog okvira i smjernice za razvoj sustava civilne zaštite na lokalnoj razini.
Smanjiti obveze JLS-a
Metoda istraživanja bio je online anketni upitnik sa 17 pitanja koji je dostavljen putem e-maila prema svima jedinicama lokalne samouprave (127 gradova i 428 općina) te putem Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa. Kroz upitnik je zaprimljeno 110 odgovora, što predstavlja 20 posto od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave (JLS) pozvane su da anketu popuni osoba iz izvršnog tijela jedince lokalne samouprave koja poznaje sustav civilne zaštite te želi podijeliti spoznaje i ideje što u sustavu civilne zaštite treba promijeniti na bolje. U anketu nije trebalo upisivati osobne podatke kao ni naziv JLS iz koje dolazi ispitanik, a zanimljivo je što iz Požeško-slavonske županije nije stigao niti jedan-jedini odgovor. Iz ostalih županije su se odazvali na istraživanje VVG-a, doduše negdje više, negdje manje. Najbolji odaziv stožera CZ-a bio je iz Zagrebačke, Međimurske, Vukovarsko-srijemske i Karlovačke županije.
Odgovori su, dakako, bili raznovrsni, no informacije dobivene od sustav CZ-a s terena mogle bi biti korisne za regulativu, hijerarhiju i operativu. Primjerice, većina ispitanika (50 posto) ustvrdila je kako bi operativac trebao biti načelnik stožera civilne zaštite. Nadalje, većina ispitanika ustvrdila je da je gašenje požara kapacitet u koji treba najviše ulagati u idućih pet godina, a vatrogastvo je označeno kao operativna snaga jedinica lokalne samouprave u koju treba najviše ulagati pri opremanju i osposobljavanju. Ispitanici priliku za razvoj civilne zaštite na razini JLS-a vide, ponajprije, u povezivanju sa susjednim JLS-om (uvezivanju kapaciteta), zapošljavanju stručnog kadra i većoj potpori županija i države kroz proračunska sredstva.
Nadalje, većina ispitanika (60 posto) odgovorila je da bi trebalo smanjiti obveze JLS-a u dijelu izrade planskih dokumenata CZ-a, dok su za najveće izazove u ostvarivanju obveza u sustavu CZ-a ispitanici naveli nedostatak stručnih kadrova i financija, nezainteresiranost građana za problematiku civilne zaštite te usklađivanje obveza u području CZ-a s ostalim obvezama u upravi. Na upit o broju provedenih vježbi u matičnoj JLS polovina (49,1 posto) odgovora bila je poražavajuća - niti jedna provedena vježba u godinu dana, dok je 43 posto ispitanika potvrdilo jednu provedenu vježbu. Na pitanje „Koliko osoba radi na poslovima civilna zaštite u vašoj JLS“ većina (73,6 posto) odgovora bila je jedna osoba, koja pokriva i ostala upravna područja, dok je na upit o tome koliko je povjerenika civilne zaštite vaše JLS prošlo obuku, oko 41 posto ispitanika odgovorilo - niti jedan.
Nakon prezentiranog istraživanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici Ravnateljstva civilne zaštite, županijskih stožera CZ-a, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog Crvenog križa, Hitne medicinske pomoći, Hrvatske udruge kriznog menadžmenta, Grada Velike Gorice, VVG-a, stručnih medija i dr.
Sudionici okruglog stola, kao i ispitanici u istraživanju, složili su se kako je za bolje funkcioniranje sustava CZ potrebno više edukacije, potom veća sredstva u lokalnoj upravi te bolja koordinacija.
Konferencija DKU s nikad većim programom aktivnosti
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija "Dani kriznog upravljanja" održala se 26. i 27. listopada u VVG-u, uz program namijenjen predstavljanju novih znanstvenih i stručnih spoznaja stručnjaka i istraživača koji se bave temama povezanima s kriznim upravljanjem. No, samoj konferenciji prethodilo je niz aktivnosti. Tako je 22. listopada u Velikoj Gorici održana pokazno-terenska vježba civilne zaštite "VG potres 2022.", a dva dana kasnije, 24. listopada, radionica "Razvoj kriznog menadžmenta kroz projekte EU". Dan uoči konferencije održan je spomenuti okrugli stol, a 26. listopada otvoren je DKU s tri pozvana predavanja, i to: dr. Vlatko Cvrtila: Novi svjetski poredak i geopolitički rizici; dr. Marinko Ogorec: Ruska agresija na Ukrajinu i europsku sigurnost; te dr. Olha Sharan: Information warfare as the key element of Russia’s hybrid war against. U petak, 28. listopada održano je niz predavanja u više dvorana Veleučilišta Velika Gorica.
(Foto: VVG/DKU)