21.9.2021.

Poziv na odlučnu akciju kako bismo izbjegli klimatsku katastrofu

Foto: U južnoj Mauritaniji, tržni vrt koju vodi ženska zadruga koristi solarnu energiju za navodnjavanje usjeva
© UNICEF/Raphael Pouget

Govoreći zajedno s britanskim premijerom u ponedjeljak u New Yorku, glavni tajnik UN-a, António Guterres, pozvao je svjetske čelnike na "odlučne mjere kako bi se spriječila klimatska katastrofa".

Guterres se pridružio hitnom summitu koji je sazvao premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson, kako bi zatražio dodatne mjere u vezi s financiranjem i drugim mjerama prije prelomne klimatske konferencije UN -a COP26, koja počinje sljedećeg mjeseca u Škotskoj.

Spašavanje generacija

Svjetski čelnici pozabavili su se jazovima koji su evidentni u mjerama potrebnim od nacionalnih vlada, posebno industrijaliziranih sila G20, u ublažavanju posljedica, financiranju i prilagodbi.

"Spašavanje ove i budućih generacija zajednička je odgovornost", rekao je šef UN -a novinarima u izjavi za medije nakon tog događaja.

Za njega je okrugli stol bio "poziv na buđenje kako bi se ulio osjećaj hitnosti u strašnom stanju klimatskog procesa uoči COP26",

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama prošlog je petka objavila izvješće o nacionalno utvrđenim doprinosima svih stranaka Pariškog sporazuma u kojem se kaže da je svijet na katastrofalnom putu do 2,7 stupnjeva zagrijavanja.

Prema izvješću, da bi se ograničio porast temperature na 1,5 stupnjeva, do 2030. potrebno je smanjenje emisija za 45 posto, a do sredine stoljeća neutralnost ugljika.

Umjesto toga, dosadašnje obveze zemalja podrazumijevaju povećanje emisije stakleničkih plinova za 16 posto u 2030. u odnosu na razinu iz 2010. godine.

Budući da je COP26 udaljen samo nekoliko tjedana, šef UN -a pozvao je države članice da postignu tri cilja: Prvo, držite cilj od 1,5 stupnja nadohvat ruke. Drugo, ostvariti obećanih 100 milijardi dolara godišnje za klimatske akcije u zemljama u razvoju i, treće, povećati sredstva za prilagodbu na najmanje 50 posto ukupnih javnih rashoda za financiranje klime.

Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, cilj od 1,5 stupnja još je uvijek dostižan, ali je potrebno dramatično poboljšanje u nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC) iz većine zemalja.

Za Guterresa, vodstvo mora doći iz zemalja G20, jer one predstavljaju 80 posto emisije stakleničkih plinova.

Ako sve planirane elektrane na ugljen postanu operativne, svijet će biti znatno iznad 2 stupnja. Umjesto toga, zemlje OECD -a moraju prekinuti upotrebu ugljena do 2030. godine, a zemlje u razvoju moraju slijediti njihov primjer do 2040. godine, rekao je.

Što se tiče financija, razvijene zemlje moraju provesti svoje obećanje da će mobilizirati 100 milijardi dolara godišnje za klimatske akcije u zemljama u razvoju od 2021. do 2025. Nisu to učinile 2019. i 2020. godine, a prema izračunima OECD -a ove godine postoji manjak oko 20 milijardi dolara.

Povijest će nam suditi

Britanski premijer upozorio je da će "povijest suditi" najbogatijim državama svijeta ako ne ispune svoje obećanje da će izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje klimatske pomoći prije COP26. Šanse da se osigura novac prije studenog procijenio je na "šest od 10".

“Ne možemo dopustiti da klimatske akcije postanu još jedna žrtva koronavirusa. Budimo lideri koji osiguravaju zdravlje planeta za našu djecu, unuke i generacije koje dolaze”, rekao je Johnson. Britanski premijer također je uvjeravao da će njegova zemlja "voditi svojim primjerom, držeći okoliš na globalnoj agendi i poslužiti kao lansirna rampa za globalnu zelenu industrijsku revoluciju". (N.G.K.)