Potkraj ožujka na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu održana je promocija zbornika "Sigurnosne krize u 21. stoljeću i kako njima upravljati". Promocija dvotomnog izdanja zbornika nastavak je istoimene međunarodne videokonferencije održane u listopadu 2020., u organizaciji Centra za analizu rizika i upravljanje krizama (CARUK) iz Beograda i Hrvatske udruge za međunarodne studije (HUMS), te u suradnji s Libertasom i Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), i uz logističku i informatičku podršku Instituta za standardizaciju Srbije.
Radovi prezentirani na toj konferenciji koja se bavila pitanjima poput novih izazova iz perspektive sigurnosti, iskustvima za jačanje otpornosti na buduće krize, objavljeni su u Zborniku i pokazuju da krize koje su obilježile prva desetljeća 21. stoljeća, osim što su različitog porijekla, pokazuju trend eksponencijalne učestalosti i intenziteta, s dramatičnim posljedicama po društvo, politiku i gopspodarstvo. U svijetu neizvjesnosti, potvrdilo se da su jedino izvjesne promjene.
Kako je na promociji istaknula profesorica Jadranka Polović, predsjednica Hrvatske udruge za međunarodne studije, znanstveni radovi u Zborniku su podijeljeni u dvije cjeline – geopolitički / sigurnosni i zdravstveni, a rezultat su globalnih strukturalnih promjena u međunarodnim odnosima.
Skup je na početku pozdravio rektor Libertasa Ivo Andrijanić, a na promociji su govorili autori tekstova, recenzenti i urednici izdanja - rektor Sveučilišta "Vern" iz Zagreba, Vlatko Cvrtila, predsjednik CARUK-a Zoran Keković, Tatjana Bojanić, direktorica Instituta za standardizaciju Srbije, Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite RH te demograf Stjepan Šterc s Hrvatskih studija.
Damir Trut je rekao da je ovaj Zbornik idealan spoj znanstvenog i operativnog segmenta što i on stalno nastoji objediniti u svom profesionalnom radu. Osvrnuvši se na korona krizu rekao je da je civilna zaštita bila potporna snaga u zdravstvenoj krizi te ocijenio da su sustav i odgovorni u sustavu u RH bili dobro postavljeni za pružanje odgovora na pandemiju. Rekao je i da smo u vrlo kratkom vremenu bili suočeni s čak četiri velike krize: dva potresa, pandemijom i sada migrantskom krizom te da to pokazuje koliko je važno imati kvalitetno pripremljen odgovor na sve te izazove.
Cvrtila je pak naglasio da se jasno vidi da granice ne mogu zaustaviti rizike. Osvrnuvši se na rat u Ukrajini, rekao je da se suočavamo s krizom koju nikako nismo očekivali u 21. stoljeću u Europi te da će rat u Ukrajini ostaviti posljedice za koje nismo mislili da ćemo se morati suočiti s njima. Svaki poremećaj na globalnoj ili europskoj razini zbog današnje iznimne povezanosti osjeća se kao vlastiti poremećaj. Zbornik je ocijenio vrijednim doprinosom i za istraživače i za studente.
Profesor Šterc je rekao je da je danas politički sustav odvojen od znanosti, da političari donose iracionalne odluke te da su se svi ratovi kroz povijest vodili zbog kontrole teritorija, a stanovništvo je pritom bilo nevažno u definiranju ratnih interesa. Političke odluke se ne temelje na znanstvenoj logici jer da se temelje onda bi političarima bilo jasno da su u svakom društvu najvrjedniji resursi – ljudi. Prof. Keković je naglasio da smo iz društva rizika zakoračili u društvo kriza. Također je rekao i da nismo nasjeli na narativ da je globalno puno bolje da se ljudi prepoznaju po razlikama nego po interesima. Zbornik pak predstavlja vrijednu razmjenu ekspertnih iskustava u upravljanju rizicima i krizama.