© UNDP Obalne zajednice u Papui Novoj Gvineji suočavaju se s neizvjesnom budućnošću jer klimatske promjene uzrokuju porast razine mora, povećanje saliniteta kopnenih voda i gubitak morskog života.
Svjetski čelnici u četvrtak su konsenzusom usvojili Deklaraciju UN-a o porastu razine mora, dok je čelnik UN-a upozorio da nadiruće vode već ugrožavaju budućnost obalnih zajednica diljem svijeta.
Evo što deklaracija donosi:
- Znanost i podaci: Bolje praćenje, razmjena podataka i snažniji sustavi ranog upozoravanja
- Financiranje i otpornost: Predvidljivije i dostupnije financiranje, osobito za male otočne države i najmanje razvijene zemlje
- Životni izvori i kultura: Zaštita sredstava za život i kulturne baštine obalnih zajednica te uključivanje ljudi u donošenje odluka koje na njih utječu
- Međunarodno pravo: Pretpostavka u korist očuvanja državnosti i mogućnost zadržavanja pomorskih zona utvrđenih Konvencijom UN-a o pravu mora – unatoč fizičkoj prijetnji koju predstavlja rast razine mora.
Razmjenjujući iskustva o izazovima i preporukama, šefovi država i veleposlanici iznijeli su načine na koje su se njihove zemlje pokušale prilagoditi rastu razine mora, koji predstavlja egzistencijalnu prijetnju mnogim malim otočnim državama u razvoju.
Na početku sastanka na visokoj razini, glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da je globalna razina mora 2024. godine porasla za gotovo šest milimetara – što je najveći godišnji porast ikad zabilježen.
Iako se taj porast mjeri u milimetrima, „njegova se cijena mjeri milijunima uništenih života, raseljenih zajednica i ukradenih budućnosti.”
Bez drastičnog smanjenja emisija, razina mora mogla bi porasti za jedan metar do kraja stoljeća. Trenutačno oko 770 milijuna ljudi živi na nadmorskoj visini manjoj od pet metara iznad linije plime.
Brojne prijetnje
Rastuće vode ugrožavaju domove, prehrambene sustave, infrastrukturu, pa čak i teritorijalni integritet nekih nacija, rekao je. Međutim, oni koji su najmanje pridonijeli klimatskim promjenama suočeni su s najvećom opasnošću, rekao je Guterres, pozivajući na djelovanje na trima područjima: smanjenju emisija, zaštiti zajednica i popunjavanju pravnih praznina.
Kako bi se promijenio taj smjer, istaknuo je da globalne emisije moraju odmah dosegnuti vrhunac i do 2035. godine se smanjiti za 60 posto, a sredstva za prilagodbu moraju se utrostručiti.
Mokre noge u sjedištu UN-a
Khalilur Rahman, predsjednik 81. zasjedanja Opće skupštine, približio je to upozorenje samom mjestu održavanja skupa. Rekao je da se predviđa kako će razina mora u New Yorku do kraja stoljeća porasti za čak 1,3 metra, a i znatno više ako se antarktički led bude brzo topio. To bi bilo dovoljno da se dvorana Opće skupštine pretvori u „vrlo velik bazen za plićak”, rekao je.
Zabrinutost otočnih država
Premijer Svetog Vincenta i Grenadina, Godwin Friday, izjavio je da je 85 posto stanovništva njegove zemlje i 90 posto njezine ključne infrastrukture koncentrirano duž uskog obalnog pojasa.
Istaknuo je da ulaganje u otpornost sada stoji mnogo manje nego kasnija sanacija gubitaka i šteta.
Premijer Zelenortskih Otoka, Francisco Carvalho – čija je zemlja sudjelovala u vođenju pregovora o deklaraciji – rekao je da njezino usvajanje konsenzusom dokazuje kako multilateralizam i dalje funkcionira.
Porast razine mora za njegovu zemlju „nije ni daleka prijetnja ni teoretska briga”, rekao je.
Za male otočne države riječ je o očuvanju „povijesnog i kulturnog identiteta duboko ukorijenjenog u kopnu i moru”, rekao je, dodajući da deklaracija to prepoznaje kao pitanje pravde, ljudskih prava i mira. Pogled usmjeren na oceane
Europski povjerenik Costas Kadis istaknuo je međunarodnu inicijativu „OceanEye Alliance”, koju su pokrenule Europska komisija – izvršno tijelo EU-a – i Kanada kako bi ojačale sustav promatranja oceana.
Savez okuplja 31 članicu i osigurao je obećana sredstva u iznosu od 250 milijuna dolara. Financiranje, naglasio je g. Kadis, mora biti predvidljivo, dostupno i usklađeno s potrebama zajednica izloženih riziku.
Cjelodnevni sastanak rezultirao je dogovorom država članica UN-a da će se ponovno pozabaviti tom temom, uz deklaraciju kojom se poziva na održavanje još jednog sastanka na visokoj razini prije završetka 84. zasjedanja Opće skupštine.