21.4.2021.

Svaka se peta korporativna mreža suočila s napadom malwarea 2020. godine

Podaci prikupljeni simulatorom trgovine kriptovalutama Crypto Parrot ukazuju da je zlonamjerni softver na kriptominingu predstavljao drugi najveći korporativni mrežni napad s 21% u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca.

Botnet je zauzeo pole position u istom razdoblju od 28%. Infostealer zauzima treće mjesto s udjelom od 16%, a slijedi ga mobitel s 15%. Napadi na bankarski zlonamjerni softver zauzimaju peto mjesto s udjelom od 14%. Ransomware predstavlja najmanji oblik napada s 5%.

Što se tiče regionalne distribucije, kriptomineri su činili 19% korporativnih napada zlonamjernog softvera u Americi. Regija Europe, Bliskog Istoka i Afrike (EMA) zabilježila je da zlonamjerni softver koji kriptira zauzima 21% napada.

Azijsko-pacifička regija imala je najviše kriptominirajućih napada malvera na korporativne mreže s 26%. Povećana vrijednost kripto sektora doprinosi rastu u šifriranju zlonamjernog softvera. Izvještaj daje pregled nekih čimbenika koji doprinose kriptominerima da zauzmu značajan udio među korporacijskim napadima zlonamjernog softvera.

Prema Izvješću: "2020. godine digitalna imovina ostala je žilava usred ekonomskog sloma koji je uslijedio pandemijom koronavirusa. Vrijednost kriptovaluta počela je rasti od trećeg tromjesečja 2020. godine, predvođena bitcoinima zauzvrat pojačavajući količinu novca koju hakeri mogu ugrabiti. Općenito, napadači iskoristio trend cijena i sve više širio zlonamjerni softver za iskorištavanje računarskih resursa drugih ljudi za ilegalne rudarske aktivnosti".

Kriptominirajući hakeri također unapređuju svoj rad usredotočujući se na anonimne digitalne resurse, poput Monera. Općenito, oni traže sredstva koja mogu sakriti strane u transakcijama i iznose koji se ne mogu povezati s prethodnim transakcijama i namijenjeni su rudarstvu na običnim računalima.