Eugen Antić
Svijet s nestrpljenjem, zebnjom i nemirom prati vijesti o američkom napadu na tri iranska nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan. Ovaj čin predstavlja dramatičnu eskalaciju regionalnih napetosti, smještajući Sjedinjene Američke Države u samo središte sukoba koji se tjednima rasplamsavao između Izraela i Irana. Napad, kojeg je predsjednik Donald Trump opisao kao "vrlo uspješan", otvara novu i opasnu fazu u složenim geopolitičkim odnosima na Bliskom istoku, potičući ozbiljna pitanja o budućnosti stabilnosti i sigurnosti u regiji.
Američki udar uslijedio je nakon višednevne izraelske vojne kampanje protiv Irana, na koju je Teheran odgovorio raketnim napadima, rezultirajući žrtvama na obje strane. Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je to primarno postrojenje, Fordow, koje se nalazi duboko unutar planine, bačen "pun teret bombi", dok su Natanz i Isfahan pogođeni krstarećim raketama Tomahawk lansiranim s podmornica. Izvještaji sugeriraju da su na Fordowu možda korištene i "bunker-buster" bombe GBU-57 Massive Ordnance Penetrators (MOPs), dizajnirane za prodor u utvrđene objekte. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je da zasad nema povećanja razine radijacije izvan napadnutih lokacija, što je donekle umirujuća vijest u moru neizvjesnosti.
Međutim, smirivanje situacije nije dugo trajalo. Iran je uzvratio pokretanjem baraža projektila na Izrael. Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je to bio 20. val iranskih raketnih napada na izraelske teritorije u aktualnoj eskalaciji. Prema izvještajima, najmanje 23 osobe su ranjene u središnjem i sjevernom Izraelu, s direktnim pogocima na zgrade i automobile u obalnim, središnjim i Gush Dan regiju. Neki su objekti pretrpjeli teška oštećenja, pa čak i kolapse. Iranska je vojska navodno koristila neke od svojih najnaprednijih projektila, uključujući Kheibar Shekan, kao dio ove odmazde.
Iako Izrael posjeduje višeslojni sustav protuzračne obrane, uključujući Iron Dome (Željezna kupola), David's Sling i sustav Arrow, pojavili su se zabrinjavajući izvještaji o smanjenoj učinkovitosti Iron Domea. Dok je njegova uobičajena stopa presretanja iznad 90 %, neki izvori govore o padu na oko 65 % uslijed kombinacije faktora: zasićenja sustava zbog velikog broja istovremeno lansiranih projektila, korištenja precizno navođenih i hipersoničnih projektila, te potencijalnih elektroničkih protumjera koje Iran koristi za ometanje izraelskih obrambenih sustava.
Različite reakcije na međunarodnoj sceni
Reakcije na međunarodnoj sceni bile su predvidljivo podijeljene. Izrael je izrazio snažnu podršku američkoj akciji, s premijerom Benjaminom Netanyahuom koji je pohvalio Trumpovu "hrabru odluku" i potvrdio potpunu koordinaciju između dviju zemalja. S druge strane, Iran je oštro osudio napade, nazivajući ih "skandaloznima" i upozoravajući na "trajne posljedice". Iransko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da su Sjedinjene Države započele "opasan rat protiv Irana", a iranski državni mediji navodno su objavili da su "svaki američki građanin ili vojno osoblje" na Bliskom istoku sada "legitimna meta" za Teheran. Očekuje se da će i Kina i Rusija, kao tradicionalni iranski saveznici, osuditi američke akcije kao kršenje međunarodnog prava i eskalaciju sukoba, dok će mnoge europske zemlje vjerojatno pozvati na suzdržanost i diplomatsko rješenje.
Ovi događaji produbljuju već ionako komplicirane odnose između SAD-a i Irana, čija je povijest obilježena nizom tenzija – od državnog udara 1953., preko Islamske revolucije 1979. i talačke krize, do spornog nuklearnog programa i regionalnih borbi. Povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma 2018. i ubojstvo iranskog generala Qasema Soleimanija 2020. već su gurnuli odnose na rub. Sada, s izravnom vojnom intervencijom, situacija je dosegnula kritičnu točku.
Američki napad na iranska nuklearna postrojenja predstavlja značajnu prekretnicu u tekućem sukobu. Iako su detalji o dugoročnim posljedicama napada na iranski nuklearni program još uvijek nejasni, neposredne političke i sigurnosne implikacije su ogromne. Regija se suočava s povećanim rizikom od šireg sukoba, s potencijalno katastrofalnim posljedicama za globalnu ekonomiju i stabilnost. U narednim danima i tjednima, međunarodna će zajednica s nestrpljenjem pratiti svaki potez, nadajući se da će diplomacija ipak pronaći put za deeskalaciju i sprječavanje daljnjeg širenja vatre. Budućnost Bliskog istoka, već opterećena višegodišnjim sukobima, sada je neizvjesnija nego ikad. Svaki novi udar gura nas korak bliže nečemu nepojmljivom. Ima li ovom ludilu kraja?
Foto: Payam Tahery / Unsplash