U studenom 2018. Rodrigo Nogueira Iglesias, 47-godišnjak iz Galicije, uhićen je u blizini željezničkog kolodvora Puerta de Atocha. Njegova su kaznena djela sezala dvadeset godina unatrag. Rodrigo je bio aktivan na društvenim mrežama i stranicama za upoznavanje, gdje se koristio lažnim profilima i predstavljao kao različite osobe s različitim imenima i zanimanjima, a sve s prvotnim ciljem privlačenja pozornosti žena koje bi mogle postati njegove žrtve. "Don Juan od Marína", kako su ga prozvali prevario je više od stotinu žena. Rodrigo Nogueira šarmirao je svoje žrtve koristeći razne identitete, a zatim pobjegao s novcem ili dragocjenostima koje su mu dale. Don Juan Prevarant je od 1997. godine koristio isti modus operandi: stvarao je lažne profile na raznim društvenim mrežama i web stranicama za upoznavanje. Izmišljao je sve, čak i svoja zanimanja, koja je koristio kako bi privukao pažnju žena. Tako je Rodrigo Nogueira postao Roi González Iglesias, Roy Pérez Alonso, Leto Scorssi Delarco, Alex Bethancourt ili Alex MacLoud - različiti identiteti koje je često koristio kako bi izbjegao da ga otkriju.
Nakon što bi stekao povjerenje žena, ponašao se poput kameleona. Transformirao je svoju osobnost kako bi odgovarala najnovijoj žrtvi. Putovao po cijeloj Španjolskoj kako bi se susreo sa svojim žrtvama i započeo romantične veze s njima. U to vrijeme, nije se ustručavao tražiti od njih novac ili dragocjenosti, koje nikada nije vratio. S novcem ili predmetima u svom posjedu, nestao bi, a žrtve više nikada ne bi čule za njega.
Ponzijeva shema
Cecilie Fjellhøy mlada je žena koja je u siječnju 2018. na Tinderu upoznala čovjeka koji joj se predstavio kao Simon Leviev. Odmah na prvom dejtu odveo ju je privatnim zrakoplovom iz Londona u Bugarsku. Cecilie ga je potražila na internetu i pronašla kako je Simon sin "kralja dijamanata" Leva Levieva, poznatog rusko-izraelskog oligarha. Cecilie se zaljubila do ušiju u Simona koji ju je obasipao skupim poklonima sve dok nakon nekoliko mjeseci nije krenuo s dramatičnim porukama u kojima je pisao i govorio kako mu je život u opasnosti jer ga neprijatelji žele uništiti. Slao joj je fotografije ranjenog tjelohranitelja i govorio kako više ne smije koristiti svoje kartice jer mu tako mogu ući u trag. Cecilie je otvorila nove kartice na svoje ime, jer naravno da će pomoći ljubavi svog života. Simon je tako trošio njene kartice, a zatim i nekoliko kredita koje je podigla, te joj je na kraju uzeo čak 200 tisuća dolara. Tek tada je Cecilie shvatila kako ju je Simon nasamario, te da nije jedina. Simon je u stvari doktorirao Ponzijevu shemu, te koristio novac od jedne žrtve kako bi impresionirao drugu. Svaku od njih mjesecima bi vodio na skupe izlaske, egzotične izlete, a onda im još i prodao priču kako želi s njima zasnovati obitelj. A onda bi svakoj slao uvijek iste slike ranjenog tjelohranitelja, i tada bi krenuo izvlačiti novac.
Iako je prava obitelj Leviev prvo pokrenula tužbu protiv Simona zbog lažnog korištenja njihovog prezimena nedavno je objavljeno da su odustali od tužbe protiv Izraelca Shimona Hayuta, koji je promijenio ime u Simon Leviev te godinama tvrdio je da je član milijarderske obitelji koja trguje dijamantima kako bi zavodio žene i varao ih. Obitelj Leviev odustala je od tužbe pod uvjetom da Simon prestane koristiti njihovo prezime i povezivati se s njima i tako je zloglasni "Varalica s Tindera“ izbjegao pravne bitke s kojima se suočavao. Danas je slobodan čovjek nakon što je 2015. odslužio dvije i pol godine u finskom zatvoru zbog prijevare žena te samo pet mjeseci tijekom pandemije u izraelskom zatvoru, zbog prijevare, krađe i krivotvorenja. Dokumentarac o njegovim prijevarama Varalica s Tindera, koji je objavljen prije nekoliko godina, kako je sam rekao, donio mu je svjetsku slavu i nove poslovne mogućnosti. Čini se da je Hayut vrlo lako prelazio s jednog identiteta na drugi kako bi održao svoju prijevaru.
Procjenjuje se da je od 2017. do 2019. godine prevario žene za više od 10 milijuna dolara. Njegove žrtve i danas otplaćuju dugove nastale zbog njegovih prijevara, dok on nastavlja živjeti luksuznim stilom života.
Nema klasične provale ili krađe identiteta
Zašto je online varalice tako teško uhvatiti i kako se uspijevaju tako dobro skrivati od lica pravde? Pa čak i kada budu otkriveni, zašto ne sjede u zatvoru dugo, dugo vremena?
Kao prvo, prevaranti se služe dubokom psihološkom manipulacijom, djeluju posredstvom međunarodnih kriminalnih skupina i iskorištavaju slabosti u financijskom i digitalnom praćenju. S pravnog stajališta, žrtva je najčešće sama i dobrovoljno prebacila novac. Budući da nema klasične provale ili krađe identiteta kartice, banke i policija imaju puno teži posao dokazivanja kaznenog djela prijevare. Uz to, policija često nema dovoljno resursa, vremena ni tehnologije za dugotrajne međunarodne istrage, osobito ako se radi o pojedinačnim iznosima koji ne predstavljaju toliki prioritet u usporedbi s organiziranim korporativnim kibernetičkim napadima.
S druge strane, kako bi uhvatili prevarante u romantičnim vezama prije nego što mogu iskoristiti korisnike, same moderne platforme za upoznavanje i mreže društvenih medija prešle su s osnovnih filtera ključnih riječi na sofisticirane sustave za otkrivanje prijevara u stvarnom vremenu. Budući da su prevaranti visoko organizirani, platforme procjenjuju mješavinu hardverskih anomalija, dinamičkog ponašanja i medijske telemetrije kako bi označile zlonamjerne račune. Platforme se usredotočuju na nekoliko primarnih tehničkih signala, kao što je traženje markera koji ukazuju na to da račun ne vodi običan korisnik, koriste napredne komplete za razvoj softvera za izdvajanje hardverske telemetrije niske razine, provjeravajući ima li uređaj autentični serijski broj hardvera, traže račune gdje usmjeravanje IP adrese nije usklađeno s internim GPS koordinatama ili jezičnim postavkama uređaja. Kako deepfakeovi i slike generirane umjetnom inteligencijom napreduju, ljudsko oko više ne može pouzdano uočiti lažne profile. Platforme se stoga oslanjaju na matematičku stvarnost iza datoteka, odnosno provjeravaju temeljne metapodatke prenesene slike. Ako korisnik tvrdi da je selfie snimljen "upravo sada" putem kamere pametnog telefona, ali EXIF podaci otkrivaju vremensku oznaku od prije nekog vremena ili ako fotografiji nedostaju standardni strukturni potpisi kamere pametnog telefona, profil se automatski stavlja u karantenu. Kako bi se suprotstavile prijenosima statičnih slika, platforme zahtijevaju biometrijske provjere uživo tražeći od korisnika da okrene glavu ili trepne u stvarnom vremenu. Jednako tako inteligencija obrnute slike prati jesu li se varijacije iste profilne fotografije pojavile na stotinama drugih nepovezanih računa ili vanjskih skupova podataka, što je školski znak automatizirane farme botova. Platforme se oslanjaju i na bihevioralnu biometriju jer način na koji korisnik fizički komunicira s aplikacijom pruža vrlo točan potpis.
Kako se ponašaju porevaranti?
Prevaranti se ponašaju potpuno drugačije od pravih korisnika za upoznavanje: Sustavi za otkrivanje prijevara analiziraju ritam unosa teksta. Kopiranje i lijepljenje dugih blokova teksta u uvodne poruke, neuobičajeno brze brzine tipkanja ili identični intervali poruka u više chatova odmah će pokrenuti upozorenje. Dok redoviti korisnici pregledavaju, gledaju slike, čitaju biografije, prevaranti pokazuju automatizirano ili izrazito mehaničko ponašanje. Zakonske obveze internetskih platformi i pružatelja platnih usluga vezane uz zaštitu korisnika od financijskih prijevara značajno su strože uslijed implementacije ključnih zakonodavnih paketa Europske unije. Glavni pravni okvir čine Akt o digitalnim uslugama. Provedbu Uredbe u Hrvatskoj uređuje domaći Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065, a nadležna nacionalna tijela koordiniraju se s Europskom komisijom.
Američki Kongres je, primjerice, prošlog mjeseca usvojio Zakon o prevenciji romantičnih prijevara (Romance Scam Prevention Act), kojim bi se od pružatelja usluga internetskog upoznavanja zahtijevalo da obavijeste i upozore korisnike kojima poruke šalju potencijalni prevaranti. Prijedlog zakona čeka potpis predsjednika Donalda Trumpa.
Prema podacima Savezne komisije za trgovinu (FTC), ljubavne prijevare postale su jedan od glavnih oblika financijskih prijevara u SAD-u, a Amerikanci su prošle godine zbog njih pretrpjeli prijavljene gubitke u iznosu od gotovo 1,5 milijardi dolara. Nedavno provedena istraga Zajedničkog odbora za gospodarstvo (Joint Economic Committee) bila je usmjerena na suzbijanje raširenosti tzv. ljubavnih prijevara na platformama u vlasništvu tvrtke Match Group – najveće svjetske tvrtke za online upoznavanje, u čijem se portfelju nalaze usluge kao što su Tinder, Hinge, Match i Plenty of Fish.
Utvrđeno je da je tijekom prvih devet mjeseci 2025. godine gotovo 1,5 milijuna prevaranata ili drugih zlonamjernih korisnika na Tinderu i Hingeu ostvarilo podudaranje s drugim osobama. Gotovo 500.000 tih računa potom je razmijenilo podatke za kontakt s drugim korisnicima. Interni dokumenti, dobrovoljno dostavljeni odboru, otkrili su da većina Tinderovih modela za otkrivanje prijevara temeljenih na strojnom učenju godinama nije ažurirana te da su zaposlenici tvrtke Match Group uočili kako prevaranti mogu brzo zaobići nesustavna pravila tvrtke za otkrivanje sumnjivih aktivnosti. Također, prevelik broj lažno pozitivnih rezultata preopteretio je ljudske moderatore koji su pokušavali identificirati opasne račune. Odbor je u svom izvješću naveo kako pozdravlja promjene koje je Match Group uveo radi rješavanja tih problema. Match Group je tijekom druge polovice 2025. i prve polovice 2026. godine uveo nove modele otkrivanja kako bi učinkovitije identificirao zlonamjerne korisnike. Ove je godine tvrtka uvela 169 automatiziranih pravila i „unaprijedila” njih još 108 s ciljem otkrivanja i uklanjanja lažnih profila. Jedna od ključnih mjera koje uvode jest obvezna biometrijska provjera lica za sve nove korisnike aplikacija Tinder i Hinge, osmišljena kako bi se spriječilo otvaranje više računa i onemogućilo korisnicima kojima je pristup zabranjen da kreiraju nove račune.
U Brazilu otimaju žrtve
Brazil trenutačno prednjači u internetskim prijevarama u Južnoj Americi. Brazilci su zaokupljeni uporabom interneta, no ne postoji velika svijest o tome kako se mogu zaštititi na internetu. Stoga često postaju žrtve internetskih prijevara. Čest oblik prijevare u Brazilu je prijevara putem romantičnih veza, poznata i kao „pljačke putem Tindera”. Taj se oblik prijevare proširio tijekom pandemije. Istraživanje brazilskog bankarskog udruženja iz 2022. godine pokazalo je da je svaka treća osoba u Brazilu bila žrtva internetske prijevare. Taj je porast uzrokovan dvama važnim čimbenicima prisutnima u Brazilu: aplikacijama za upoznavanje i mobilnim plaćanjima. U Brazilu se, međutim, većina prijevara putem romantičnih veza odvija pomalo drugačije i još ozbiljnije: otmicom žrtve i oduzimanjem novca putem sustava PIX – metode brzog plaćanja putem QR koda koju koristi većina Brazilaca.
Kriminalci mame žrtve te, nakon određenog vremena dopisivanja, dogovaraju sastanak sa žrtvom u udaljenom predgrađu, gdje žrtve naposljetku padaju u njihove ruke. Njihov je cilj ukrasti automobil i druge osobne stvari žrtve, no što je još važnije, žele pristupiti aplikacijama za plaćanje kako bi prebacili novac putem sustava PIX. Ova vrsta kaznenog djela češće se pojavljuje u velikim brazilskim gradovima; u manjim mjestima i gradovima u unutrašnjosti ta se kaznena djela ne događaju često. Tajništvo za javnu sigurnost São Paula izvijestilo je da je 90 posto otmica u São Paulu povezano s lažnim profilima izrađenima na aplikaciji Tinder. Devet od deset otmica počinjenih u São Paulu bilo je posljedica romantične prijevare. Na meti su se našle osobe koje su na aplikacijama za upoznavanje odavale dojam višeg društvenog statusa, primjerice poziranjem uz luksuzne automobile ili prikazivanjem putovanja u inozemstvo. Zbog toga su kriminalci pretpostavljali da te osobe raspolažu novcem te su ih odabirali kao mete. Otete žrtve u São Paulu obično su bili inteligentni muškarci s visokim primanjima, u dobi od 30 do 65 godina. Nisu tražili dugoročnu vezu, već samo neobavezan susret. Kriminalci bi s njima komunicirali dan ili dva, a zatim predložili sastanak. Žrtvu bi potom držali u zatočeništvu sve dok ne bi uspjeli izvući sav novac s njezina bankovnog računa. Iako je Tinder glavna aplikacija za internetsko upoznavanje u Brazilu, korisnici aplikacije Grindr – koju upotrebljava većina pripadnika LGBTQ+ zajednice – također su prijavljivali da su postali žrtve ovakvih kaznenih djela. Osim toga, zakon je slab i neučinkovit jer većina romantičnih prijevara povlači za sobom tek blagu kaznu, poput uhićenja ili novčane kazne. Ipak, Zastupnički dom je 2022. odobrio zakonski prijedlog kojim se kazna za kazneno djelo romantične prijevare povećava s dvije na šest godina zatvora uz novčanu kaznu.
Nadalje, istraživanje koje je 2022. provela organizacija Hibou – brazilsko tijelo za praćenje i zaštitu potrošača – otkrilo je da su četiri od deset žena bile žrtve romantičnih prijevara, pri čemu je najčešći izgovor kriminalaca bio traženje posudbe novca od žrtve. Hibou je također pokrenuo kampanju za podizanje svijesti žena o kaznenom djelu romantične prijevare. Glavni je cilj pokazati ženama da nasjedanje na takvu vrstu prijevare ne znači da su slabije, naivne ili manje inteligentne. Cilj je pružiti podršku žrtvama kako bi mogle ponovno izgraditi svoje živote osiguravanjem besplatne psihološke pomoći, pravnih savjeta i mreža podrške. Što žrtva ima više podrške, to će se osjećati sigurnije prijaviti kazneno djelo, a moći će se provesti i više mjera za njegovo sprječavanje.
Nema statistike
Iako ne postoji precizna statistika uhićenih zbog romantičnih prijevara, koordinirana operacija "First Light 2026", koja je trajala od sredine siječnja do kraja travnja 2026. godine, ciljala je mreže za socijalni inženjering, pranje novca i romantične prijevare u čak 97 država. Uhićeno je 5811 osoba i presretnuto čak 293 milijuna dolara nezakonite dobiti. Otkriveno je da kriminalne skupine masovno koriste naprednu umjetnu inteligenciju (Agentic AI i Deepfake-as-a-Service) za automatsko vođenje desetina ljubavnih razgovora istovremeno.
Kroz ovu operaciju, tajlandska je policija u suradnji s Interpolom razbila krak koji je prao novac od romantičnih prijevara, povezavši kripto-novčanik s čak 123 milijuna dolara otuđenih od žrtava.
U travnju 2026. godine, javno tužiteljstvo u Zürichu u suradnji s Europolom i njemačkom saveznom policijom provelo je veliku akciju protiv transnacionalne organizacije Black Axe. Provedene su koordinirane racije u šest švicarskih kantona te je uhićeno 10 državljana Nigerije, u dobi od 32 do 54 godine. Ova grupa je u Europi vodila "industrijski pogon" za romantične prijevare i cyber-pranje novca, oštetivši žrtve za milijunske iznose. U rujnu 2026. godine, u suradnji s europskim i američkim agencijama, u Južnoj Africi je uhićeno i u SAD izručeno šest članova mreže Black Axe koji su prevarili stotine žena putem interneta za više od 6 milijuna dolara. Britanska policija (City of London Police) u suradnji s bankarskim sektorom nastavila je provoditi "Operation Seraphim", koja je u novim valovima racija u Ujedinjenom Kraljevstvu i zapadnoj Africi rezultirala s dodatnih 31 uhićenjem prevaranata koji su mjesecima manipulirali žrtvama prije nego što bi zatražili novac.
U Hrvatskoj u 2026. nije bilo masovnih uhićenja organiziranih prevarantskih skupina, no domaća policija bilježi velik broj pojedinačnih prijava. Tako je u Zadru u veljači 2026. policija pokrenula istragu nakon prijave žene koja je uplatila nekoliko tisuća eura "muškarcu iz Meksika" kojeg je upoznala preko aplikacije; u Zagrebu je u ožujku 2026. zabilježen je drastičan slučaj u kojem je 80-godišnja starica lažnom "vojniku" s Facebooka uplatila čak 50.000 eura, dok je u Kninu u listopadu 2026. policija počela provoditi istragu u slučaju 69-godišnjaka koji je ostao bez cjelokupne životne ušteđevine nakon što ga je prevarantica s interneta uvjerila da joj posudi novac koji će mu vratiti kada naslijedi novac i zlato od pokojnog oca.
Dražen Najman
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Photo by Dylan Gillis on Unsplash