Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu povodom ulaska u treću godinu rata nakon ruske vojne invazije na Ukrajinu. Iz opsežne analize "Ukrajina 2024: Postoji li mogućnost završetka rusko-ukrajinskog rata prije 2025. godine?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Rusko-ukrajinski rat je ušao u treću godinu, uz veliko iščekivanje u Europi za okončanje sukoba, koji je izazvao ogromne ljudske i materijalne gubitke na obje strane. U Europi se postavljaju mnoga pitanja u vezi ovog dugotrajnog rata, koji je neočekivano izbio na njenim granicama i kako će se završiti u idućih dvanaest mjeseci, posebno: hoće li Europa nastaviti podržavati službeni Kijev? Koliko dugo može trajati opterećujuća financijska podrška Ukrajini? Kakav je mogući razvoj situacije uslijed američkih predsjedničkih izbora krajem godine i mogućnosti pobjede republikanca Donalda Trumpa? Postoji li mogućnost završetka rata prije 2025. godine? Najvažnije od ovih pitanja je: koliko dugo Europa može faktički inzistirati na iscrpljujućoj financijskoj podršci Ukrajini?
Od početka rata, EU i države članice stavile su na raspolaganje 96 milijardi dolara financijske, vojne i humanitarne pomoći Ukrajini. Europski lideri 1. veljače 2024. su se složili da izdvoje do 54 milijarde dolara za podršku oporavka, rekonstrukcije i modernizacije Ukrajine, kao i njenim naporima da provede reforme u sklopu njenog procesa pristupanja EU do 2027. Tako da su dosadašnje obaveze EU više od 150 milijardi dolara. Velika Britanija je obećala Ukrajini više od 15 milijardi dolara od 2022., dok su SAD potrošile 66 milijardi dolara, a planirano je još dodatnih 60 milijardi dolara.
Kraj ovog sukoba nije na vidiku i trošenje ogromnih suma novca na Ukrajinu može biti politički neisplativ za zapadne vlade, koje podržavaju Ukrajinu. Politički pritisci na potrošnju postat će očigledniji u susret predstojećim izborima za Evropski parlament (EP) u lipnju 2024. kao i nacionalnim parlamentarnim izborima u nekoliko zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, glavnog saveznika Ukrajine.
Politika EU nakon izbora za Evropski parlament 6-9. lipnja 2024.?
Birači u Europskoj uniji (27 članica) održat će izbore za Europski parlament 6.-9. lipnja, kako bi izabrali 720 zastupnika/ca Europskog parlamenta. Ankete pokazuju da će stranke ekstremne desnice ostvariti vidan napredak na ovim izborima.
Iako se glasanje o većini zakona odvija prema stranačkim savezima, Europski parlament povijesno kontroliraju stranke šireg centra, koje se sastoje od Europske narodne partije-EPP (desnica), Progresivnog saveza socijalista i demokrata-S&D (ljevica) i liberala Obnovimo Evropu—ALDE.
Ove tri skupine zauzimaju 60% mjesta u Europskom parlamentu. Ali sigurno je da će ovaj savez izgubiti veliki broj mandata u korist ekstremne desnice, što će ravnotežu novog parlamenta nagnuti u desno.
Sastav narednog saziva Europskog parlamenta utjecat će i na tok rata u Ukrajini, odnose sa Rusijom, budućnost zajedničke europske obrambene politike, pa čak i na pitanje mogućnosti proširenja članstva u EU, tako da će primanje novih članica biti skoro onemogućeno.
Izbori dolaze u trenutku, kada se EU sprema razmotriti mogućnost nastavka ili smanjenja financijske pomoći Kijevu. Pitanje zajedničke europske odbrane također će biti glavna tema na tim izborima, posebno nakon što je Donald Trump potvrdio da će SAD štititi i braniti europske države, ako su spremne za to platiti cijenu i ako povećaju izdvajanja sredstava za odranu.
Ono što najviše zabrinjava Kijev je takozvani "ukrajinski zamor", što znači smanjenje simpatija i podrške šire javnosti u zemljama EU. Nedavni izbori u Nizozemskoj i Slovačkoj već su rezultirali padom podrške, a Slovačka je zaustavila veliki paket pomoći za Ukrajinu, dok Nizozemska možda neće poslati dugo obećane zrakoplove F-16.
Poljska politika prema Ukrajini
U EU vode se napeti pregovori s Mađarskom te ostalim članicama, kada je u pitanju pomoć Ukrajini. Mađarska je zapravo stala na stranu Rusije, za razliku od ostatka EU i želi u potpunosti zaustaviti pomoć Ukrajini.
Nakon velike poljske podrške i pomoći Ukrajini na početku rata protiv Rusije, tadašnji poljski premijer Mateusz Morawiecki najavio je u rujnu 2023., da će njegova zemlja prestati naoružavati Ukrajinu, kako bi se usredotočila na jačanje vlastitih obrambenih snaga. To se poklopilo s prisutnim sporom između dvije zemlje oko izvoza ukrajinskih žitarica i ukrajinske prijetnje, da će podnijeti tužbu protiv Poljske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Poljska je podržala Kijev sa skoro tri milijarde eura, uključujući i vojnu opremu vrijednu 1,5 milijardu eura.
Nova poljska vlada, koja je izabrana u prosincu 2023. vratila se europskom smjeru. Novi premijer Poljske Donald Tusk, inače dokazani europski političar i bivši predsjednik Europskog vijeća (2014-2019), posjetio je Berlin i Pariz u veljači 2024., u nastojanju jačanja suradnjue u području europske vanjske politike. Poljska vlada sa Njemačkom i Francuskom aktivirali su formulu "Weimarskog trokuta", produbljujući vanjskopolitičku i sigurnosnu suradnju. Formula "Weimarskog trokuta" je savez koji su tri zemlje oformile 1991. godine, kako bi zajedno radile na europskim pitanjima.
Američki predsjednički izbori 5. studenoga 2024.
Američki predsjednik Joe Biden suočava se s poteškoćama u usvajanju financijskog paketa pomoći za Ukrajinu u američkom Kongresu u izbornoj godini, a ono što povećava ovu nepovoljnu situaciju za Ukrajinu je mogućnost da se Donald Trump iduće godine vrati u Bijelu kuću.
Trump nije jasno iznio svoju politiku prema Ukrajini, osim tvrdnje, da može okončati rat u roku od 24 sata. Poznata je anti-NATO retorika bivšeg američkog predsjednika, njegov opći prezir prema evropskim institucijama i začuđujuće divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U EU već strahuju od povratka Trumpa na čelo SAD. Iako niko ne zna šta bi još jedan Trumpov mandat mogao značiti u financijskom smislu, ipak treba predvidjeti najgori scenarij za Ukrajinu, gdje vojska gubi zamah na terenu i za očekivati je da Trump odluči da obustavi milijarde pomoći Ukrajini. Ovo je zabrinjavajuća perspektiva za europsku obrambenu politiku, koja već vjeruje, da se Putin krije i pokušava da sačeka Zapad, tako da je idućih 12 mjeseci presudno za europske saveznike Ukrajine. Jasno je, da je u interesu Europe da Putin ne dobije ovaj rat.
Uoči američkih predsjedničkih izbora, neminovno će se postavljati pitanje, šta će se dogoditi s europskom sigurnošću u odsustvu Sjedinjenih Država? Iako je istina, da je ukrajinska sigurnost neposredno povezana sa širom europskom sigurnošću i kako podržati Kijev? Dugoročni cilj Europe je postići veću sigurnosnu nezavisnost od Washingtona što nije u skladu sa američkom transatlantskom politikom.
U narednih 12 mjeseci Bruxelles će početi ispitivati mogućnost korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine. Iako se ova sredstva ne mogu legalno koristiti za kupovinu oružja, mogu se koristiti za pokrivanje troškova reparacije. Diplomati strahuju, da bi uspostavljanje presedana za korištenje zamrznutih sredstava za prikupljanje novca za ratove u inozemstvu moglo dati zeleno svjetlo zemljama poput Kine, da učine isto u konfrontaciji sa Zapadom, budući da je Peking prošle godine donio novi zakon, kojim olakšava činjenje sličnih radnji sa stranom imovinom unutar Kine.
Čak i ako se dogodi da predstavnički dom američkog Kongresa odobri dodatnih 60 milijardi dolara za podršku Ukrajini, nema nekog izgleda za zaustavljanje ruske ofanzive pa čak ni u odvraćanju Rusije da nastavi ovaj rat.
Cijelu analizu pročitajte na stanicama IFIMESA
Foto: Unsplash