Ususret Danu planete Zemlja 22. travnja

Prvo obilježavanje Dana Zemlje bilo je 1970. godine, a u mjesecima i godinama nakon prvog Dana planeta Zemlje usvojeni su glavni zakoni o okolišu poput zakona o čistom zraku i čistoj vodi i stvorena je Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Danas praznik aktivno obilježava milijarda ljudi širom svijeta.
 
Kada je započeo ovaj praznik, svijest javnosti o pitanjima zaštite okoliša bila se upravo počela razvijati. Pedeset godina kasnije obilježavamo Dan planeta Zemlje uz puno veće razumijevanje širokog raspona i opsega ekoloških problema s kojima se susrećemo i njihove izravne veze sa zdravljem i sigurnošću svih nas.
S obzirom na prirodu i broj prijetnji, učinkovita i hitna rješenja mogu se provesti samo kroz suradnju više zemalja, kako na razini građana tako i na liderstvu.

Kada razmišljate o sigurnosnim rizicima, moglo bi vam biti od pomoći razmišljati o Zemlji kao o jednoj životnoj jedinici. Baš kao i naša tijela, kad nešto pođe po zlu, to često utječe na druge aspekte našeg zdravlja.

Nakon pola stoljeća tehnološkog razvoja i istraživanja, razvili smo čvrsto razumijevanje mehanizama kroz koje ljudske aktivnosti utječu na ekosustav i naučili kako degradacija okoliša ugrožava našu infrastrukturu, ekonomsku produktivnost i političku stabilnost. Početni fokus Dana planeta Zemlje bio je uglavnom na zagađenju, ali danas je popis ekoloških pitanja dug i prijetnje su dobro proučene i razumljive.

Od globalnog zagrijavanja do onečišćenja plastikom, svaka ekološka kriza stvara rizike koji se presijecaju s učincima drugih kriza. Primjerice, loše upravljanje šumama povećava rizik od požara. Prava nevolja dolazi kada taj rizik pojača posebno intenzivna suša koju potiče globalno zagrijavanje, stvarajući rizike za daleko veću štetu.

Zagađenje plastikom predstavlja značajnu prijetnju oceanskim ekosustavima, ali kada razmotrimo učinke ukiseljavanja i prekomorskog ribolova shvaćamo da smo suočeni s mnogo većim rizikom, doslovno guramo mnoge morske ekosustave preko ruba. S obzirom na to da se milijuni ljudi širom svijeta oslanjaju na ribu zbog svojih prihoda i da milijarde dobivaju veliki dio svog unosa proteina iz ribe, postoje ozbiljne sigurnosne i ekonomske brige povezane sa zdravljem oceana.

I na to nas upozoravaju stručnjaci, najveći rizici dolaze od takvih unakrsnih prijetnji. To je ključno imati na umu prilikom dizajniranja optimalne strategije za ublažavanje sigurnosnih rizika povezanih s bilo kojim okolišnim problemom. Ono što je potrebno jest holistička perspektiva koja uzima u obzir različite razine troškova, učinkovitosti i izvedivosti za svaku od politika ublažavanja utjecaja na ekosustav koje smo postavili.

Zemlja je nevjerojatno složen, visoko povezan sustav i čovjekova aktivnost prilično utječe na svaki proces. Primjerice, ukidanje fosilnih goriva bez sumnje je nužan korak prema ograničavanju negativnih učinaka globalnog zagrijavanja. Ali kad odlučimo kamo uložiti svoj novac i energiju, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ulaganje u očuvanje tropskih šuma s druge strane planeta zapravo jeftin način za hitno smanjenje naše emisije ugljika.

Uzroci i posljedice mnogih izazova na okoliš s kojima smo suočeni globalni su. To otežava pojedinoj zemlji, samostalno rješavanje bilo kojeg određenog pitanja. Ali to također podrazumijeva da napredak ostvaren na drugoj strani svijeta može imati izravan pozitivan utjecaj na druge. Svako rješenje usmjereno na ublažavanje daljnjeg zagrijavanja, zagađenja ili krčenja šuma istodobno pridonosi smanjenju brojnih sigurnosnih rizika na svim kontinentima.