30.4.2025.

Vitomir Begović: Zaštitimo sluh i zdravlje

Vitomir Begović

Međunarodni dan svjesnosti o buci ustanovljen je 1996. godine od strane Centra za sluh i komunikaciju kako bi se podigla svijest i educirala javnost o štetnosti buke na sluh, zdravlje i kvalitetu života. Iako se Međunarodni dan svjesnosti o buci obilježava 30. travnja problemi vezani uz buku aktualni su tijekom cijele godine.

Buka je odavno utvrđena kao opasnost po zdravlje. Izloženost buci ne samo da može trajno oštetiti sluh, već na mnogo načina utječe na  fizičko i mentalno zdravlje.

Buka je jedan od vodećih uzroka gubitka sluha među 466 milijuna ljudi diljem svijeta koji žive s umjerenim do teškim gubitkom sluha.Jedna od primarnih svrha Međunarodnog dana svjesnosti o buci je dati ljudima do znanja da, iako je gubitak sluha izazvan bukom trajan, potpuno se može spriječiti poduzimanjem jednostavnih koraka za izbjegavanje izlaganja buci i zaštitu  sluha.
Većina zvukova kojima je većina nas svakodnevno izložena su na sigurnim razinama slušanja. Ali određeni zvukovi u našem okruženju mogu premašiti sigurne razine i oštetiti naše uši. 

Zamislite buku povezanu s određenim kuhinjskim aparatima, glasnim vlakom željeznice ili tramvaja, električnim alatima ili rock koncertom. Čak i slušanje glazbe u ušima ili slušalicama može oštetiti strukture u unutarnjem uhu ako je glasnoća previsoka.

Tinitus

Izloženost jakoj buci također može uzrokovati tinitus – zvonjenje, zujanje ili bučanje u ušima ili glavi. To je fantomska slušna percepcija kada nema vanjskog zvuka. Tinitus se može s vremenom povući, ali se ponekad može nastaviti kao povremeni ili stalni simptom tijekom cijelog života osobe.

Provedene su stotine, ako ne i tisuće, istraživačkih projekata koji dokumentiraju štetu uzrokovanu prekomjernom bukom na osjetljivim dlačicama (ili živčanim) stanicama u unutarnjem uhu. Ponavljano udaranje zvučnog tlaka o živčana vlakna može uzrokovati isprva privremena oštećenja, a na kraju i trajna oštećenja. Oštećenje ovih stanica uzrokuje trajni gubitak sluha.

Dugoročno gledano, buka uzrokuje gubitak sluha, a sam gubitak sluha je štetan za zdravlje i dobrobit. Sve veći broj istraživanja povezuje gubitak sluha s društvenom izolacijom, depresijom, povećanim rizikom od padova, pa čak i pojavom Alzheimerove bolesti i drugih demencija.

Problem koji toliko ljudi zanemaruje je da se gubitak sluha zbog izloženosti buci može potpuno spriječiti. Ako se koristi odgovarajuća zaštita za sluh ili izbjegava okruženja koja su previše bučna, spriječiti će se  gubitak sluha izazvan bukom.

Velika smetnja na radnom mjestu

Buka je velika smetnja na radnom mjestu i utječe na tisuće radnika. Može uzrokovati ne samo gluhoću već i nelagodu, kognitivni umor i stres koji dugoročno ostavljaju posljedice na zdravlje radnika i kvalitetu rada. Međutim, postoje načini da se ograniči izloženost radnika buci.

Buka pri radu uzrokuje nelagodu , kognitivni umor, stres , kao i kardiovaskularne poremećaje i poremećaje spavanja . Štoviše, ne utječe samo na zdravlje: sprječavajući koncentraciju, šteti učinkovitosti i kvaliteti rada, a može uzrokovati i nesreće na radu.

Poslodavaci imaju obvezu procjeniti  izloženost radnika buci koja ne smije premašiti granične vrijednosti izloženosti.Obveza je i  radnicima koji su izloženi buci koja je jednaka ili viša od donje upozoravajuće vrijednosti izloženosti osigurati podatke o izloženosti te ih osposobiti u pogledu rizika od buke.

Prilikom rješavanja problematike buke na radu obveza je poslodavca savjetovanje s radnicima i njihovim predstavnicima, posebice kod procjene rizika i utvrđivanja zaštitnih mjera;aktivnosti uklanjanja ili smanjenja rizika od buke na radu; te odabira osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha.

Prevencija zaštite sluha uključuje sprječavanje  rizika izloženosti djelovanjem što je ranije moguće na radnu okolinu: u tu je svrhu uzimanje u obzir rizika od buke pri projektiranju strojeva i radnih prostorija najučinkovitija mjera prevencije.Cilj je smanjiti buku na izvoru i djelovati na širenje buke na radnom mjestu ( akustička obrada radnih mjesta, pregrađivanje, ograđivanje strojeva i sl. ).

Rizici izloženosti

Ključno je i procijeniti rizike izloženosti buci: važno je u potpunosti razumjeti i karakterizirati izloženost radnika  na njihovom radnom mjestu. Ova karakterizacija uključuje identifikaciju izvora buke i načina širenja i, potrebna  mjerenja.

U cilju zaštite radnika propisi zahtijevaju provedbu posebnih preventivnih i zaštitnih radnji ovisno o razinama izloženosti buci, poput pružanja radnicima  osobne zaštite (slušalice za suzbijanje buke, čepići za uši) ili provedba programa za smanjenje izloženosti buci.Radnicima  raspoređenima  na radna mjesta koja predstavljaju posebne rizike mora biti osiguran  pojačani individualni nadzor  praćenja  zdravstvenog stanja uz primjenu preventivnog audiometrijskog pregleda.

U edukaciji i osvješćivanju radnika i poslodavaca o rizicima buke  za zdravlje i sigurnost na radu,dobro  je koristiti i junaka serije animiranih filomova NAPO koji je osmišljen kako bi prikazao neke od najčešćih uzroka gubitka sluha i istaknuo potrebu za kontrolom buke na njezinu izvoru, poduzimanjem preventivnih mjera i nošenjem odgovarajućih zaštitnih slušalica kada je to potrebno. Primjeren je za sve sektore i poslove , a osobito za mlade ljude na osposobljavanju ili pripravnike. Dostupno na: https://www.napofilm.net/hr/napos-films/napo-stop-noise

Svaki Odbor za zaštitu na radu,svaki ovlaštenik poslodavca,svaki povjerenik radnika za zaštitu na radu,svaki  stručnjak zaštite na radu, svaki  specijalist/ica medicine rada, svaki HR  stručnjak  mogu proaktivnim sinergijskim djelovanjem, i uključivanjem radnika doprinjeti jačanju prevencije i na ovom području.

Prilika je i potreba za pridruživanje pojedincima i organizacijama diljem svijeta u obilježavanju jubilarnog 30 -  godišnjeg Međunarodnog dana svjesnosti o buci, 30. travnja 2025 . Pomognite podići svijest o štetnim učincima buke na sluh, zdravlje i kvalitetu života te potaknite pozitivnu akciju u svojoj  radnoj sredini i zajednici.