Sve više radnika u Hrvatskoj traži pomoć zbog zlostavljanja na radnome mjestu, pa se 2024. godini Udruzi Mobbing obratilo 2220 osoba, a njih 832 navelo je da su izloženi zlostavljanju na poslu, što je porast od 154 u odnosu na prethodnu godinu, iako broj prijava prema poslodavcima ili institucijama stagnira, navode s HRT-a.
Strah od gubitka posla, odmazde i nepovjerenje u pravosuđe drže žrtve u tišini, dok Hrvatska još uvijek nema ni zakonsku definiciju mobinga.
„Može reći da je to vrsta nasilja na radnom mjestu koje traje neko vrijeme, a može obuhvaćati isključivanje iz radnih procesa, napade na ugled žrtve, pretjeranu kontrolu tijekom rada, davanje neprimjerenih zadataka i slično“, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Pojašnjava da, pri tom, nije svako ponašanje koje radniku ne odgovara automatski mobing, odnosno ne možemo tako nazvati svako postavljanje zahtjevnih ciljeva i rokova, svaku promjenu radnih zadataka, niti svako davanje negativne povratne informacije.
„Recimo, moglo bi se raditi o mobingu ako netko na poslu viče na vas, ponižava vas ili ismijava, a pri tome vam ciljano daje zadatke i rokove koje je nemoguće ispuniti ili ako vam kolega ili nadređeni ne žele davati informacije koje su važne za obavljanje zadataka te vas redovito ne pozivaju na sastanke na kojima biste trebali biti, i slično“, ističe.
Više na HRT
Foto: Morgan Basham on Unsplash