Od prvog trenutka smo imali samo jedan cilj - napraviti sve da se oni koji dođu na koncert sretno vrate doma!

Ante Grabovac, Marino Čerkez i Jurica Jurjević, Smart Security Consulting

U usporedbi sa svjetskim i europskim nogometnim prvenstvima, najvećim glazbenim festivalima, ali i prirodnim katastrofama - Hrvatska ima najbolji, najagilniji i najoperativniji sustav na svijetu

Koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, održan 5. srpnja 2025., bit će zapamćen kao jedan od najvećih i sigurnosno najzahtjevnijih javnih skupova u povijesti Hrvatske. S procijenjenih 504 000 posjetitelja, ovaj je događaj zahtijevao neviđene mjere opreza i angažman tisuća pripadnika policije, zaštitara, redara, vatrogasaca, pripadnika Crvenog križa, hitnih službi i Civilne zaštite. Unatoč ogromnom broju ljudi i određenom broju incidenata, ukupna sigurnosna slika, kako su izvijestili iz MUP-a nakon koncerta, pokazuje da su sve službe uspješno odradile svoj posao, osiguravajući da događaj prođe bez većih problema. Na osiguranju koncerta bilo je angažirano 6 500 policajaca, a sve skupa događaj je nadziralo oko 14 000 pripadnika snaga sigurnosti i žurnih službi. Iz glavnog operativnog mjesta Stožera, smještenog u zgradi Kockici na Prisavlju, s druge obale Save, nadgledala se situacija na Hipodromu i okolnom prostoru, ali i iz zraka helikopterima po cijelom gradu. Koliko je bila zahtjevna sigurnosna operacija 5. srpnja otkrili su nam Ante Grabovac, Marino Čerkez i Jurica Jurjević, voditelji organizacije sigurnosti događaja.

Krenimo od kraja priče. Na koji bi način sumirali sigurnosnu operaciju na koncertu Marka Perkovića Thompsona s obzirom na to da je u koncertno-povijesnoj statistici ova događaj na prvom mjestu najmasovnijih glazbenih događaja u svijetu?
Marino Čerkez: Od prvog trenutka smo imali samo jedan cilj napraviti sve da se oni koji dođu na koncert sretno vrate doma. Srećom, to smo i uspjeli zahvaljujući svima koji su sudjelovali, a koje ste naveli u uvodu. Kada tome pridodamo i činjenicu da nije bilo ozbiljnijeg incidenta, da su dolazak, ulazak i posebno razilazak prošli bez ikakvih problema, moramo priznati da nam se to i dalje čini nestvarno.

Koliko je bilo izazovno organizirati i provesti osiguranje koncerta s polumilijunskom posjetom, s obzirom na to da je bila riječ o nečem sasvim novom iz sigurnosnog aspekta?
Ante Grabovac: Bilo bi pretenciozno reći da nismo osjećali, u najmanju ruku, izazov. S obzirom na to da imamo ogromno iskustvo, nama je možda bilo najteže jer smo znali što nosi činjenica da možemo očekivati pola milijuna posjetitelja. Iz perspektive Jurice to je 15 punih Poljuda, iz moje i Marinove perspektive to je osam Ed Sheerana ili deset Ultri na jednom mjestu, istovremeno. Najteži dio je što što smo svjesni da se ovakve stvari nigdje nisu organizirale te da jedina usporediva stvar s kojom možemo povući paralelu je organizacija koncerta u Modeni a što je opet bio neusporedivo manji broj ljudi na većem prostoru. Koncerte koji svi spominju u Brazilu su open-air karaktera i organizatori imaju uglavnom sigurnosni izazov osiguranja bine i uže zone oko bine, tako da nismo mogli puno paralela povući.

Kada je počelo planiranje sigurnosne operacije, koji su bili prvi koraci, a što su bili problemi s kojima ste se suočavali u hodu?
Jurica Jurjević: Planiranje je počelo krajem ožujka, nakon što je prodano prvih 280 000 ulaznica, a znali smo da će se približiti ovoj konačnoj brojci od pola milijuna ljudi. Prvi i osnovni problem je bio konfigurirati koncertni prostor da toliki broj ljudi stane na Hipodrom, a da se svi osjećaju sigurno. Možda javnost ne zna, ali prva je ideja bila da pozornica bude uz nasip, ali je organizator i sam pjevač prihvatio naše argumente pa smo je prebacili na zapadni dio Hipodroma. A da bi se posjetitelji osjećali sigurno odlučili smo koncertni prostor razdvojiti na 16 sektora tako da svaki sektor može potpuno autonomno funkcionirati i tu je Ante odradio maestralan posao jer sve naše ideje pretočio ‘na papir’, te smo uspjeli zadovoljiti potrebe produkcije, žurnih službi i ugostitelja.

Je li menadžment Marka Perkovića Thompsona bio svjestan, nakon prodaje pola milijuna ulaznica, sigurnosnih rizika koje se mogu pojaviti na masovnom događaju?
Marino Čerkez: Ovaj koncert je sam po sebi fenomen kojim bi se trebala baviti znanost, a ne politika. Uslijed tog fenomena i općeg oduševljenja imam dojam da smo u tim prvim trenucima samo mi bili ‘hladne glave’, ali vrlo brzo nakon što smo počeli operacionalizirati planove i organizator je postajao sve svjesniji veličine sigurnosnog i organizacijskog izazova, uz nevjerojatan interes javnosti, izašao je dokumentarac o tragediji na Astroworld Festivalu iz 2021. godine u kojem je osam osoba izgubilo život što je dodatno podiglo svijest o veličini izazova koji stoji iza ovog događaja. Na sastancima sa svim mjerodavnim službama pokušali smo predočiti stvarne rizike, a sve naše analize i planove usuglasiti s organizatorom koji je većinu prihvatio te nam dao otvorene ruke da provodimo mjere i planove.

Kako ste ustrojili i formirali organizacijski tim koji se bavio sigurnošću?
Jurica Jurjević: Karijera Marina i mene je međusobno povezana još od 2007. godine, a od tada pa do 2022. godine smo radili na svim najvećim sigurnosnim događajima u Republici Hrvatskoj, uz brojna iskustva u inozemstvu. Kada uzmemo u obzir činjenicu da su Ante i Marino radili na svim značajnijim javnim okupljanjima, od Ultre preko koncerta Ed Sheerana pa do nedavnog Svjetskog rukometnog prvenstva, a da sam ja u nogometu prošao sve izazove, uključujući doček nogometne reprezentacije, odlučili smo formirati zajednički tim kojeg je jednom organizator u šali nazvao ‘najbolje što Hrvatska ima’. S obzirom na to da se sva trojica dugo poznajemo, odlučili smo pod tvrtkom “Smart Security Consulting” ujediniti naše iskustvo i znanje koje smo skupljali u javnom i privatnom sektoru. Sve naše planove je realizirala zaštitarska tvrtka Klemm sigurnost, kako kaže poslovica: “Vojnici dobivaju bitke, generali samo preuzmu zasluge.

Kako je tekla koordinacija sa zaštitarima, Ministarstvom unutarnjih poslova, hitnom medicinskom službom i drugim dionicima sustava sigurnosti na koncertu?
Jurica Jurjević: Naša temeljna uloga je bila osmisliti cijeli sigurnosni koncept, plan osiguranja i sve potrebne elaborate u koordinaciji sa svim službama. S obzirom na to da smo imali iskustva od poplava, požara, potresa, COVID-a, i osobno poznajemo sve rukovoditelje žurnih službi, komunikacija je bila brža i direktnija. I ovom prilikom se želimo zahvaliti svima njima i naglasiti da - u usporedbi sa svjetskim i europskim nogometnim prvenstvima, najvećim glazbenim festivalima, prirodnim katastrofama - Hrvatska ima najbolji, najagilniji i najoperativniji sustav na svijetu, a to se posebno odnosi na policiju i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Jesu li vam u pripremi koncerta Sigurnosno-obavještajne agencije, MUP i drugi slali izvještaje, analize i procjene?
Marino Čerkez: Molimo za razumijevanje da zadržimo diskreciju i na ovo pitanje odgovorimo s konstatacijom da je suradnja bila izvrsna, a komunikacija dvosmjerna. Posebno se to odnosi na sigurnosni kontekst u smislu terorističkih prijetnji koji se uvijek stvara oko velikih javnih događaja.

Je li na dan i tijekom koncerta bilo određenih kriznih trenutaka, posebice pri prilasku prostoru Hipodroma i ulasku posjetitelja u zonu koncerta?
Ante Grabovac: Krizni trenutak je trajao gotovo cijeli dan jer nikada organizator jednog koncerta nije toliko izašao, nazovimo to tako, izvan svoje zone odgovornosti. I tu je ključnu ulogu odigrala MPT aplikacija koju je organizator, inače i vlasnik hrvatske informatičke tvrtke Stack Wizard, napravio za ovu potrebu, a mi smo s njima napravili sjajan alat za crowd management koji je olakšao posao svima: nama, policiji i zdravstvenom sustavu, i s pomoću kojeg smo imali uvid u kretanje i zdravstveni profil posjetitelja u užoj i široj zoni koncerta. S obzirom na to da je tvrtka Tehnet postavila kompletan sustav videonadzora s 280 kamera, njihovi operateri su bili naše oči u svima fazama.

Uz razilazak, izdvojili bismo fazu punjenja koncertnog prostora tako da u svakom dijelu Hipodroma bude optimalan broj posjetitelja, a tu je videonadzor na gotovo 500.000 kvadratnih metara bio ključan, ali i svi mobilni operateri koji su osigurali stabilnu 4G mrežu i nismo imali problem s komunikacijom kakav je bio na dosadašnjem svjetskom rekordu, koncertu Vasca Rossia u Modeni 2017. godine gdje je bilo 225 000 posjetitelja. Najveći sigurnosni izazov je bio sigurno odlazak velikog broja posjetitelja u isto vrijeme, jer je dolazak ipak bio tijekom cijelog dana. Izlazak smo u suradnji s organizatorom pokušali usporiti te u suradnji s policijom na neki način i provesti blokadama uskih grla poput prilaza stepenicama na most. Isto tako u jednom trenutku došlo je povećanog priljeva posjetitelja na VIP/FAN pit ulaz Kajzerica, gdje smo na par minuta radi sigurnosti posjetitelja otvorili ulaz te povukli zaštitarsku službu dublje u koncertni prostor i selektivnim pregledom vršili nadzor posjetitelja. Nije se radilo o nekontroliranom puštanju 200 000 ljudi kako je naveo jedan eminentni stručnjak (matematički po njegovoj izjavi ulazi bi morali biti bez nadzora barem dva sata da toliki broj ljudi uđe), već o kontroliranom otvaranju ulaza radi sprječavanja veće štete.

Koncert na Sinjskom hipodromu

Kakvi su vam bili sigurnosni izazovi pri organizaciji koncerta Marka Perkovića Thompsona u Sinju na kojem se 4. kolovoza okupilo oko 150 000 posjetitelja?
Marino Čerkez: Organizacija koncerta na Sinjskom hipodromu predstavljala je iznimno složen i zahtjevan pothvat, posebice u sigurnosnom segmentu. S obzirom na broj posjetitelja koji je premašio 150 000, dolazak više od 40 000 vozila te činjenicu da se koncert održavao uoči proslave obljetnice VRO Oluja, sigurnosni izazovi bili su višestruki. Potrebno je bilo koordinirati rad preko tisuću policijskih službenika, 1500 zaštitara, više desetaka timova hitne medicinske pomoći, vatrogasaca i civilne zaštite. Dodatni izazov predstavljali su prometni tokovi, ograničeni parkirni kapaciteti, kontrola zabranjenih predmeta na ulazima te osiguravanje protočnosti i sigurnosti publike unutar i izvan prostora hipodroma. Organizacijski tim, u suradnji s Gradom Sinjem, policijom, zdravstvenim službama i ostalim dionicima, proveo je niz mjera kako bi se smanjili sigurnosni rizici i osigurao nesmetan tijek događaja.

Unatoč svim izazovima, koncert je protekao bez većih sigurnosnih incidenata, što potvrđuje da su koordinacija svih službi i pravovremena priprema bili ključni za uspješnu realizaciju događaja. Ipak, iskustvo je pokazalo da logistika prometa i parkirališta, kao i regulacija prilaznih putova, ostaju segmenti u kojima će biti potrebno dodatno unaprijediti planiranje za buduće događaje ovakvog obujma. Ukupno gledano, prometni izazovi s kojima smo se suočili mogu se usporediti s opterećenjima koja nastaju tijekom vršnih turističkih vikenda na hrvatskim cestama te s gužvama kakve prate najveće koncerte u Europi. Najvažnije je oboružati se strpljenjem i osigurati jasne protokole kako bi kretanje ljudi i vozila bilo što protočnije i sigurnije.

Prema izvješću MUP-a policija je na dan koncerta privela 123 osobe, a medicinski timovi na području Hipodroma i Bundeka imali su 245 intervencija, što su male brojke incidenata s obzirom na pola milijuna posjetitelja. Jesu li preventivne mjere s brojnim porukama, upozorenjima i savjetima djelovale na discipliniranost posjetitelja?
Jurica Jurjević: Vjerujemo da jesu. S obzirom na dosad nezapamćenu brojku posjetitelja, podaci o privedenima ili o medicinskim intervencijama spadaju u statističku pogrešku a pogotovo kad vidimo da je većina prekršaja bila vezana uz unošenje baklji. Usporedno na prvom danu Ultre s oko 30 000 gledatelja bilo je oko 100 policijskih postupanja.

Preventivne mjere su utjecale, a Jurica je taj dio preuzeo na sebe s obzirom na to da je magistrirao na kriznom menadžmentu upravo na temu “Javnost kao korektiv u kriznom menadžmentu”, pa smo inzistirali na pravovremenom obavještavanju, pogotovo na preporukama javnog zdravstva. Ante i Marino su više pozornosti posvetili operativnom dijelu provođenja Plana sigurnosti. Iznenadio nas je podatak da smo uspjeli osigurati željeznički prijevoz za 100 000 ljudi u dva dana što je objavio HŽ. To je očito znak da su posjetitelji ozbiljno shvatili preporuke, a bitno je navesti da je uz veliki trud organizatora osiguran parking za autobuse i da su sve osobe s invaliditetom imale osigurano svoje parking mjesto.

Nakon koncerta u javnosti su se pojavila mišljenja o (budućem) ograničavanju broja posjetitelja na koncertima na Hipodromu, odnosno u Zagrebu. Što mislite o tome?
Ante Grabovac: S obzirom na to da smo u uvodu rekli da se radi o fenomenu, teško da će se ovaj broj ponoviti, ali ne treba podcijeniti Hrvate. Mislimo da za svako javno okupljanje koje je veće od 50 000 ljudi treba propisati ‘knjigu standarda’ koja je nastala za potrebe ovog koncerta, i da ti standardi trebaju biti ispunjeni prije nego što ulaznice budu puštene u prodaju. Organizator mora moći osigurati i ispuniti te standarde. 

Dražen Najman