Održana vježba “Obrana od poplava 2025.”

Projekt SAFE-LAND usmjeren je na smanjenje rizika od poplava i klizišta uz pomoć inovativnog alata temeljenog na pouzdanoj umjetnoj inteligenciji (TAI). Alat omogućuje brzu i preciznu procjenu hidroloških rizika te pruža smjernice za planiranje upravljanja rizicima i zaštitu lokalnih zajednica od ekoloških katastrofa

U Općini Sveti Martin kod Mlina na Muri održana je sredinom studenog vježba civilne zaštite “Obrana od poplava 2025.” u sklopu projekta SAFE-LAND. Za organizacijski dio ove taktičko-pokazne vježbe bila je zadužena Vatrogasna zajednica Međimurske županije, a cilj vježbe bio je provjeriti opremu i postupke za obranu od poplava. Scenarij vježbe je bio sljedeći: naišao je visoki vodni val te se zbog toga postavljaju zečji nasipi i tzv. brane vodom protiv vode, a uključen je i dron radi potrage pri spašavanju iz rijeke. Vrijedi naglasiti da su se tijekom vježbe koristili LED reflektori i agregati za opskrbu električnom energijom, a upravo tu opremu će vatrogasci dobiti projektom. Također je prikazano uzbunjivanje preko UVI aplikacije i radio veze. Dok su vatrogasci postavljali zečje nasipe i barijere za zaštitu od vode, HGSS se uključio u vježbu potragom dronom u svrhu spašavanja iz Mure.


Svi sudionici vježbe uspješno položili test pripravnosti
U vježbi su sudjelovali vatrogasci DVD-a s područja VZO Sveti Martin na Muri i VZO Štrigova, Centar 112, JVP Čakovec-VOC, Policija, HGSS Stanica Čakovec, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije i Hrvatske vode, a vježbu je vodio Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Vježba je omogućila usklađivanje djelovanja svih subjekata odgovornih za provođenje mjera obrane od poplava i provjeru stupnja pripravnosti, a kako je sumirano na kraju: svi sudionici vježbe uspješno su položili test pripravnosti za izvanredni događaj - poplavu.

Hidrogeološki rizici u posljednje se vrijeme ubrzano povećavaju, uzrokujući ozbiljne posljedice za ljude i zajednice širom svijeta. Procjenjuje se da bi do 2030. broj pogođenih mogao biti dvostruko veći nego danas. Brza i točna procjena rizika stoga postaje prioritet, no nepredvidivost i intenzitet klimatskih događaja često otežavaju donošenje pravovremenih odluka.

Projekt SAFE‑LAND razvija napredni alat temeljen na pouzdanoj umjetnoj inteligenciji (TAI) koji omogućuje procjenu hidrogeoloških rizika, poput bujičnih poplava, velikih oborina ili nestabilnosti tla i to čak i kada su dostupni podaci o području nepotpuni. Alat koristi bazu znanja koja sadrži reprezentativne podatke o referentnim područjima i klimatskim događajima, povezanim s razinom hidrološkog rizika i smjernicama upravljanja rizikom. AI prepoznaje sličnosti između novih područja i događaja te pruža prilagođene smjernice za smanjenje rizika, posebnu pažnju posvećujući ranjivim skupinama i osobama s invaliditetom. Alat je jedinstven jer omogućuje transparentnost u donošenju odluka te pomaže stručnjacima u izradi planova za ublažavanje rizika. Budući da je zamišljen kao sustav za “cjeloživotno učenje”, alat se stalno nadopunjuje novim podacima i iskustvima.

Suradnja tri države
Projekt SAFE‑LAND provodi se u Hrvatskoj, Italiji i Crnoj Gori, a financiran je sredstvima Europske unije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.150.357,15 eura, od čega EU doprinosi 976.500,00 eura. Projekt se financira iz europskog programa “Znanje za djelovanje u prevenciji i pripravnosti (UCPM-2023-KAPP)”, traje dvije godine (2024.–2026.). U projektu sudjeluju: eCampusUniversity iz Italije kao vodeći partner, Sveučilište u Pisi, Međimurska županija i Uprava za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore. Suradnja omogućuje razmjenu znanja i iskustava, dok prikupljeni podaci doprinose boljem razumijevanju rizika i izradi učinkovitih strategija za buduće upravljanje klizištima i poplavama na ranjivim područjima Međimurske županije.

Recimo još i da su u Hrvatskoj uključena područja Sveti Martin na Muri i Štrigova, gdje će se, uz tehnička istraživanja, provoditi i ispitivanja percepcije rizika među stanovništvom putem anketa i razgovora. Na taj se način nastoje obuhvatiti i psihološki i društveni aspekti rizika - koliko se ljudi osjećaju sigurno, koliko su informirani te koliko su spremni sudjelovati u preventivnim mjerama.

SAFE‑LAND je primjer kako se nove tehnologije mogu koristiti za povećanje sigurnosti zajednica. Kroz suradnju znanstvenika, lokalnih vlasti i građana, projekt ima potencijal smanjiti štete od prirodnih nepogoda i dugoročno ojačati otpornost na klimatske izazove. Projekt je prezentiran i na ovogodišnjem Sajmu sigurnosti i prevencije održanom u Međimurskoj županiji. (N.G.K.)