Photo by Amir Hossein Bakhtiari on Unsplash
Prilikom pada predmeta s visine uslijed nevremena, potrebno je utvrditi radi li se o propustu građevinara pri učvršćivanju zaštitne ograde,
skele ili drugih montažnih dijelova gradilišta
U nesreći je ozlijeđen je pješak koji se kretao nogostupom kada se uslijed vjetra iznenadno srušila ograda i teško ga ozlijedila. Firma koja je obavljala radove na gradilištu tvrdi da je za pješake bio zatvoren prolaz i označen obilazak te da je pješak sam kriv jer se kretao područjem kojim nije smio. Također tvrde da je kriv vjetar, a da je to viša sila tako da nema njihove odgovornosti.
Pretpostavke odgovornosti propisane su čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima koji propisuje da tko drugome prouzroči štetu dužan je istu nadoknaditi ako se ne dokaže da je šteta nastala bez njihove krivnje, za štetu od stvari i djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.
Nadalje, čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njen vlasnik, a od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi.
U takvom slučaju potrebno je utvrditi radi li se o propustu građevinara pri učvršćivanju zaštitne ograde, skele ili drugih montažnih dijelova gradilišta, a potom i pravu ozlijeđene osobe na naknadu štete od odgovornih.
Slučaj
Protiv odgovornih osoba pokrenut je kazneni postupak za djelo opisano i kažnjivo po čl. 222. st. 3. u svezi s čl. 221. st. 1. i 2. Kaznenog zakona koji govori o kaznenom djelu protiv opće sigurnosti izvođenjem građevinskih radova. Zakonom su propisane mjere nužne radi zaštite zdravlja ljudi s ciljem osiguranja područja gradilišta i sprječavanja životne ugroženosti prolaznika.
S obzirom na to da je došlo do nesreće u kojoj je prilikom pada ograde građevinskog gradilišta stradao prolaznik prvooptuženi inženjer građevinarstva, imenovan odlukom drugooptuženog upisanom u sudski registar, kao fizička osoba te drugooptužena pravna osoba kao trgovačko društvo proglašene su krivima. Krivnja je u tome što su - dok je prvookrivljeni obavljao poslove glavnog inženjera gradilišta, za drugookrivljenog: trgovačko društvo i voditelja gradilišta, na izgradnji zgrade za izvođača radova trgovačko društvo - olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbama Zakona o gradnji, propustili poduzeti potrebne mjere prilikom montiranja ograde građevinskog gradilišta.
Inženjer građevinarstva, kao prvooptuženi, naložio je radnicima da na dijelu gradilišta montiraju ogradu na način koji nije u skladu s pravilima o montaži predmetne ograde te koji nije siguran od prevrtanja. Slijedom, segment ograde na kojem se nalazila ploča s podacima o izvođaču radova, nije bio uglavljen u betonske blokove predviđene za tu namjenu. Također, isti nisu na gornjem i donjem dijelu predmetnog segmenta ograde istim sponama povezali s drugim segmentima ograde niti su isti dodatno stabilizirali. Posljedično, predmetni dio ograde gradilišta na kojem se nalazila ploča s podacima o izvođaču, pao je na prolaznika koji se kretao kolnikom uz ogradu. Prolaznik je zbog opisanog propusta prvooptuženog da na zakonom propisani način označi gradilište zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma palčane kosti desne ruke s pomakom na tipičnom mjestu.
Dakle, pri provođenju stručnog nadzora nad građenjem ili izvođenju pojedinih radova, postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke prvi i drugooptuženi prouzrokovali su tešku tjelesnu ozljedu osobe.
Shodno tome, kao fizička osoba u svojstvu ovlašteno inženjera gradilišta počinio je teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti opasnim izvođenjem građevinskih radova, opisano i kažnjivo po čl. 222. st. 3. u svezi s čl. 221. st. 1. i 2. KZ/11.
Istovremeno je i Trgovačko društvo kao pravna također počinilo teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti opasnim izvođenjem građevinskih radova, opisano i kažnjivo po čl. 222. st. 3. u svezi s čl. 221. st. 1. i 2. KZ/11, te u svezi s čl. 3. st. 1. i 2. i čl. 10. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
U konkretnom slučaju ako je odgovorna osoba presudom kaznenog suda oglašena krivom za djelo , opisano i kažnjivo po čl. 222. st. 3. u svezi s čl. 221. st. 1. i 2. Kaznenog zakona postoji odgovornost fizičke i pravne osobe za počinjeno teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti izvođenjem građevinskih radova, a i imovinskopravni zahtjev ozlijeđenog pješaka zbog zadobivenih ozljeda moguće je ostvariti u parničnom postupku, dakle pred općinskim sudom u postupku naknade štete . Osnova postavljenog tužbenog zahtjeva u parničnom postupku temelji se na izvanugovornoj odgovornosti za štetu od opasnih stvari i opasne djelatnosti propisanoj čl. 1063. – 1067. Zakona o obveznim odnosima.
Radi naknade štete za pretrpljenu ozljedu ozlijeđeni pješak je pokrenuo postupak odštete.
U postupku utvrđivanja odgovornosti za nastanak nesreće i ozljeđivanje provedeno je vještačenje po vještaku za graditeljstvo, procjenu nekretnina i zaštitu na radu. Provedenim vještačenjem utvrđen je uzrok predmetne nezgode. U čl. 12. Zakona o parničnom postupku propisano da je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Zaključno, Za štetu nije uvijek krivo samo nevrijeme.
Blaženka Musulin, odvjetnica
odvjetnicki-ured-musulin.hr