U Hrvatskoj se i dalje koriste "klasične" metode pregleda

Iako nam zbog sigurnosti nisu rekli planiraju li nabaviti novi skener, u Zagrebu ističu da u cilju postavljanja adekvatne razine zaštite prate i uvode najnovije tehnologije koje se koriste za zaštitne preglede te njihovo uvođenje - planiraju
[ Tomislav Grdić ]

U domaćim zračnim lukama sigurnost se i dalje nadzire na "klasičan" način - pomoću videonadzora, detektora metala i rendgenskih uređaja. Iako se zračne luke u svijetu često vole "pohvaliti" sofisticiranim sigurnosnim sustavima kojima su opremljene, predstavnici hrvatskih zračnih luka zbog, kako sami kažu, "sigurnosti i tajnosti podataka", s konkretnim podacima o sigurnosnim uređajima i mjerama sigurnosti jednostavno - ne žele izlaziti u javnost.

Sigurnost važnija od troškova
Upravo je tako, naime, glasio i odgovor koji smo dobili iz Zračne luke Zagreb. Iako nam nisu htjeli reći planiraju li nabaviti novi skener, ističu "da u cilju postavljanja adekvatne razine zaštite ZL Zagreb prati i uvodi najnovije tehnologije koje se koriste za zaštitne preglede putnika i prtljage te njihovo uvođenje planira kako bi optimizirala protok putnika i prtljage". "Optimalizacija u pogledu uvođenja novih tehnologija uvijek uzima u obzir stvarni i planirani broj putnika, zakonske odredbe i tehničke karakteristike uređaja. Financijski troškovi sustava zaštite zračnog prometa su visoki, no pitanje troškova sustava zaštite za ZL Zagreb nije na prvom mjestu, već su na prvome mjestu sigurnost i zaštita putnika", poručuju iz Zračne luke Zagreb.
Zagrebačka zračna luka kao glavna nacionalna luka još će neko vrijeme živjeti u iščekivanju apsolutne modernizacije i preobrazbe, a onda će zajedno s novim izgledom zgrade i terminala vjerojatno stići i još modernije sigurnosne mjere
Voditelju osiguranja Zračne luke Pula Andriji Kuzmaniću poznato je da se na nekoliko aerodroma unutar Europske unije obavlja testiranje uređaja koji skeniraju cijelo tijelo te prikazuju siluetu putnika na kojoj su označena mjesta pojedinih predmeta, no još ga ne planiraju nabaviti.  "Zasad ne razmatramo kupnju takvog uređaja jer on nije obavezan. Također, poznato nam je da sustav uz niz prednosti sa sobom donosi i nekoliko operativno-tehničkih problema kao što su dimenzije, težina i brzina rada", objašnjava Kuzmanić. Uz  sustav EDS i standardne rendgenske uređaje, ZL Pula opremljena je i prenosivim detektorima eksploziva koji se koriste za detekciju pri dodatnim pregledima predmeta izvan gabarita. Osnovno je svojstvo tih uređaja detekcija eksplozivnih para i sitnih čestica eksploziva.
"ZL Pula ima sustav EDS od 2008. godine. Nažalost, o pojedinostima njegovog funkcioniranja ne možemo vam reći gotovo ništa, s obzirom da su algoritmi njegovih softvera, strogo čuvana tajna iz razumljivih sigurnosnih razloga", zaključuje Kuzmanić.

Dubrovnik ga ima prvi

Zračna luka Dubrovnik za pregled predane prtljage posjeduje uređaj Smits Heimann EDts koji je ujedno jedini takav u Hrvatskoj, dok za pregled ručne prtljage koriste rendgenske uređaje Smits Heimann koji se nalaze na mjestima zaštitnog pregleda. "Osim toga, dubrovačka Zračna luka posjeduje i detektor eksploziva (Vapor tracer) koji eksploziv detektira na temelju eksplozivnih tragova ili para", kazao nam je voditelj Zračne luke Dubrovnik Antun Skurić.