Na fotografiji obitelj dijeli obrok u Jemenu s hranom koju osigurava Svjetski program za hranu UN-a (WFP)
© WFP/Saleh Hayyan
Posljedice rata u Ukrajini dovele su do teške krize koja se odražava na troškova života od koje nijedna zemlja ili zajednica ne može pobjeći, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres na konferenciji za novinare na kojoj je objavljeno najnovije izvješće o utjecaju sukoba na sigurnost hrane, energetiku i financiranje.
Procjenjuje se da je 1,6 milijardi ljudi u 94 zemlje izloženo barem jednoj dimenziji krize, a oko 1,2 milijarde živi u zemljama koje su ozbiljno ranjive na sve tri dimenzije, navodi se u sažetku Global Crisis Response Group (GCRG).
"Utjecaj rata u Ukrajini na sigurnost hrane, energiju i financije je sustavan, ozbiljan i ubrzava se. Moramo djelovati sada kako bismo spasili živote i sredstva za život tijekom sljedećih mjeseci i godina. Poduzet će se globalne mjere za rješavanje globalne krize. No, moramo početi danas", rekao je António Guterres.
Izvješće poziva na stabilizaciju rekordno visokih cijena hrane i goriva, uvođenje mreža socijalne sigurnosti i povećanje financijske potpore zemljama u razvoju.
'Nova stvarnost'
Šef UN-a rekao je da je poruka jasna: zemlje moraju djelovati sada kako bi spasile živote i sredstva za život. "Tri mjeseca nakon ruske invazije Ukrajine, suočavamo se s novom stvarnošću", rekao je novinarima.“Za one na terenu, svaki dan donosi novo krvoproliće i patnju. A za ljude diljem svijeta, rat prijeti da će pokrenuti neviđeni val gladi i neimaštine, ostavljajući društveni i ekonomski kaos za sobom.”
Nadalje, kriza pojačava posljedice drugih izazova s kojima se susreću zemlje, poput klimatskih izvanrednih situacija, pandemije COVID-19 i nejednakosti u resursima za oporavak nakon pandemije. Porast gladi od početka rata mogao bi biti veći i rašireniji, navodi se u izvješću.
Broj ljudi s teškom nesigurnošću oko hrane udvostručio se sa 135 milijuna prije pandemije na 276 milijuna u samo dvije godine. Posljedice rata mogle bi ovu brojku gurnuti na 323 milijuna.
'Utrka s vremenom'
Izvješće je predstavila šefica UN-a za trgovinu Rebeca Grynspan, koja suvoditeljica GCRG streama o financijama. Rekla je da je svijet u "trci s vremenom", a nedjelovanje će biti skuplje od pronalaženja rješenja. Kriza troškova života mogla bi potaknuti "ciklus društvenih nemira koji vodi do političke nestabilnosti", upozorila je.
Oko 60 posto radnika diljem svijeta već ima niža stvarna primanja nego prije pandemije, što znači da obitelji moraju birati hoće li, na primjer, preskočiti obroke, zadržati djecu u školi ili platiti račune za liječenje.
"Trenutna prehrambena kriza mogla bi se brzo pretvoriti u prehrambenu katastrofu globalnih razmjera 2023.", rekla je Grynspan, voditeljica UN-ove agencije za trgovinu i razvoj, UNCTAD. Veći troškovi energije i trgovinska ograničenja u opskrbi gnojivima iz crnomorske regije uzrokovali su rast cijena gnojiva čak i brže od cijena hrane.
Rekla je da ako se rat nastavi, a visoke cijene žitarica i gnojiva nastave i u sljedećoj sezoni sadnje, doći će do nestašice drugih osnovnih namirnica kao što je riža, što će utjecati na milijarde ljudi diljem svijeta.
Iako je okončanje smrtonosnog i razornog sukoba jedini način da se zaustavi "oluja koja prijeti", šef UN-a pozvao je na hitnu akciju na dva fronta: stabilizacija globalnih tržišta hrane i energije i podrška siromašnijim zemljama u krizi.
Rekao je da će Grynspan i UN-ov humanitarni šef Martin Griffiths koordinirati dvije radne skupine na pronalaženju "paketa" koji bi omogućio siguran izvoz hrane proizvedene u Ukrajini kroz Crno more. Najviši dužnosnici već su počeli blisko surađivati sa zaraćenim zemljama, te u Turskoj, Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama, iako se glavni tajnik suzdržao od daljnjih komentara kako ne bi ugrozio šanse za uspjeh.
"Ukrajinska proizvodnja hrane, te hrana i gnojivo koje proizvodi Rusija, moraju se vratiti na svjetska tržišta - unatoč ratu", rekao je.
Podrška ranjivim zemljama
Rješenja nema bez rješavanja ekonomske krize u zemljama u razvoju. Šef UN-a pozvao je na veća sredstva za pomoć najsiromašnijim zemljama i zajednicama svijeta u ovom trenutku. "Vlade moraju imati mogućnost posuđivati novac koji im je potreban da bi svoja gospodarstva održala na površini, a svoje ljude da napreduju", rekao je.
“Globalni financijski sustav mora se izdići iznad svojih nedostataka i koristiti sve instrumente koji su mu na raspolaganju, uz fleksibilnost i razumijevanje, kako bi pružio podršku ranjivim zemljama i ljudima.”