Govornik se obraća skupu s govornice u dvorani Vijeća UN-a za ljudska prava u Ženevi.
UN/Elma Okic
Aktivisti, odvjetnici i druge osobe koje surađuju s Ujedinjenim narodima na pitanjima ljudskih prava i dalje su izloženi zastrašivanju i odmazdi, navodi se u novom izvješću glavnog tajnika objavljenom u srijedu, u kojem se poziva na bolju zaštitu i odgovornost.
Izvješće dokumentira kako su predstavnici civilnog društva izloženi represiji od strane državnih ili nedržavnih aktera, uključujući one izvan njihovih vlastitih zemalja, te uslijed sve češće uporabe digitalnog nadzora.
Istaknuti su slučajevi iz 32 države koji uključuju branitelje ljudskih prava, žrtve kršenja i zlouporabe prava, novinare, odvjetnike i sindikaliste. Oni su bili na meti zbog suradnje ili pokušaja suradnje s UN-om na pitanjima ljudskih prava u razdoblju od 1. svibnja 2025. do 30. travnja 2026. godine.
Neprijateljsko ozračje
Izvješće upozorava da ti slučajevi predstavljaju samo dio problema jer mnogi ljudi ne prijavljuju kršenja zbog straha od daljnje štete, dok drugi traže anonimnost.
„Zalaganje za ljudska prava nikada ne bi smjelo ići na štetu osobne sigurnosti i zaštite pojedinca”, rekla je pomoćnica glavnog tajnika za ljudska prava Claudia Fuentes Julio, koja predvodi napore sustava UN-a u rješavanju problema odmazde.
„Sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva te pojačan nadzor u internetskom i fizičkom okruženju potiču neprijateljsko ozračje koje otežava suradnju civilnog društva s UN-om i njegovim mehanizmima za ljudska prava.”
Prekogranično zastrašivanje
Izvješće glavnog tajnika o odmazdi skreće pozornost na rastući trend u kojem su akteri civilnog društva na meti izvan svojih matičnih zemalja.
Najmanje 43 osobe i četiri organizacije suočile su se s proizvoljnim pritvaranjem, fizičkim napadima, nadzorom, prijetnjama, uznemiravanjem na internetu, ograničenjima kretanja i oduzimanjem putovnica, dok su zastrašivani i članovi njihovih obitelji.
U izvješću je istaknuto da se digitalne tehnologije sve više koriste za praćenje, zastrašivanje i ušutkavanje ljudi koji žele surađivati s međunarodnim mehanizmima za ljudska prava. Restriktivno zakonodavstvo
Više od polovice zemalja spomenutih u izvješću također je primijenilo, donijelo ili izmijenilo zakone koji kriminaliziraju ili dodatno ograničavaju ključne aktivnosti civilnog društva. Kontinuirana zlouporaba zakonodavstva, uključujući zakone i propise o borbi protiv terorizma, kibernetičkog kriminala i nacionalne sigurnosti, i dalje je još jedna briga, napominje se u izvješću.
„Posebno je alarmantno i potpuno neprihvatljivo da se mladi aktivisti, žene, branitelji okoliša i autohtoni narodi navodno i dalje suočavaju s povećanim rizikom od toga da budu meta zbog ostvarivanja svojih prava na suradnju s UN-om i zalaganje za svoje zajednice, zemlju i okoliš“, rekla je gđa Fuentes Julio.
Blokiranje sudjelovanja
Izvješće također dokumentira pokušaje opstrukcije sudjelovanja civilnog društva na sastancima UN-a, uključujući blokiranje ili odgađanje akreditacije i uznemiravanje sudionika u prostorijama UN-a. Također ukazuje na napade usmjerene na neovisne stručnjake za ljudska prava – uključujući nositelje mandata za posebne postupke – i njihov širi utjecaj na ljude i organizacije koje žele surađivati s UN-om.
Istovremeno, izvješće ističe važne napore za rješavanje ovih pitanja, uključujući inicijative za podršku sudjelovanju branitelja ljudskih prava i drugih članova civilnog društva u prostorijama UN-a te mjere za jačanje prevencije, zaštite i odgovornosti za odmazde.
„Ljudi moraju moći slobodno surađivati s UN-om. Sigurna i smislena saradnja s civilnim društvom temeljna je za unapređenje ljudskih prava diljem svijeta“, rekla je gđa Fuentes Julio, pozivajući sve države da zaštite one koji surađuju s Organizacijom.