© UNICEF/Oleksii Filippov Dječak nosi stvari spašene iz ruševina ispred uništene stambene zgrade u Boryspilu u Ukrajini, nakon noćnog raketnog napada.
Prije dvije godine, ideja o izbijanju rata velikih razmjera činila se kao daleka hipotetska mogućnost stručnjacima koji procjenjuju svjetske opasnosti. Danas se ona nalazi na vrhu njihova popisa strahova, prema novom Izvješću UN-a o globalnim rizicima.
Studija se temelji na stajalištima 1300 osoba iz vlada, međunarodnih organizacija, civilnog društva, privatnog sektora i akademske zajednice, iz svih dijelova svijeta.
Ocjenjivali su 28 političkih, gospodarskih, okolišnih, društvenih i tehnoloških prijetnji s obzirom na vjerojatnost njihove pojave, razmjer štete koju bi mogle prouzročiti te spremnost svijeta da se s njima nosi.
Sve glasniji bubnjevi rata
Rat velikih razmjera popeo se za 16 mjesta na ljestvici u odnosu na 2024. godinu – što je najveći porast među svim rizicima na popisu. Više od trećine ispitanika, njih 36 posto, smatra da bi njegove posljedice mogle pogoditi znatan dio čovječanstva unutar godinu dana, dok ih 76 posto to očekuje u roku od sedam godina.
Riječ je i o prijetnji s kojom se svijet čini nespremnim suočiti: rat velikih razmjera bio je jedini rizik koji se našao među prvih šest prema svim četirima kriterijima praćenima u istraživanju – važnosti, neposrednosti prijetnje, povezanosti s drugim opasnostima te nespremnosti institucija na odgovor.
Prije dvije godine u središtu pozornosti bile su prijetnje okolišu, dezinformacije i pandemije. Sada su u središtu geopolitičke napetosti, rat i slabljenje vladavine prava.
„Rezultati su otrežnjujući. Politički rizici dospjeli su u prvi plan. Mogućnost rata velikih razmjera smatra se daleko važnijom i neposrednijom nego prije dvije godine”, napisao je glavni tajnik António Guterres u predgovoru izvješća. „Istodobno, institucije od kojih se očekuje odgovor smatraju se manje sposobnima za djelovanje.” Nijedna regija nije pošteđena
Promjena je vidljiva posvuda. Ratovi velikih razmjera i geopolitičke napetosti sada se ubrajaju među deset najvećih prijetnji u svakoj od sedam regija obuhvaćenih istraživanjem, a u njih šest nalaze se među prvih pet.
Prije dvije godine ti su se rizici nalazili među prvih pet u samo jednoj regiji.
Oružje za masovno uništenje također je dospjelo na popis deset najvećih prijetnji u središnjoj i južnoj Aziji, supsaharskoj Africi i Oceaniji.
U istočnoj i jugoistočnoj Aziji porasla je zabrinutost zbog moguće globalne financijske krize, negativnih strana umjetne inteligencije i sve veće moći tehnoloških kompanija.
Rizici povezani s umjetnom inteligencijom također su ušli među deset najvećih prijetnji u Europi i Sjevernoj Americi.
S druge strane, pandemije i biološke prijetnje ispale su s popisa deset najvećih prijetnji u svim regijama – što predstavlja nagli zaokret u odnosu na stanje od prije dvije godine, kada su se još uvijek ubrajale među najozbiljnije rizike u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima te u supsaharskoj Africi.
Međusobno povezane prijetnje
Nijedan rizik ne postoji izolirano, ističe se u izvješću. Nestašica prirodnih resursa, gospodarska fragmentacija, dezinformacije i slabljenje multilateralnih institucija pojačavaju geopolitičke napetosti, što zauzvrat povećava vjerojatnost izbijanja rata velikih razmjera.
Od 705 veza između rizika koje je istraživanje identificiralo, poveznica između geopolitičkih napetosti i rata pokazala se najsnažnijom.
Upozorenje vezano uz umjetnu inteligenciju
Umjetna inteligencija u izvješću zauzima posebno mjesto. Zabrinutost zbog umjetne inteligencije, drugih naprednih tehnologija i koncentracije moći koju one omogućuju naglo je porasla u posljednje dvije godine – unatoč tome što ispitanici smatraju da je multilateralni sustav najmanje spreman za suočavanje s tehnološkim prijetnjama.
Istovremeno, klimatske promjene nisu nestale: izostanak djelovanja po tom pitanju i dalje se smatra najvažnijim rizikom u cjelini te zauzima visoko mjesto u svakoj regiji, uz bok zabrinutosti zbog nestašice resursa.
Autori izvješća upozoravaju da činjenica kako su se drugi rizici povezani s okolišem spustili na ljestvici ne znači da su postali manje opasni – već samo manje vidljivi. A vidljivost je važna: pitanja koja privlače manje pozornosti često ostaju i bez financijskih sredstava.
Zajedničko djelovanje
Što bi, dakle, moglo pomoći? Ispitanici su kao najveće prepreke u upravljanju rizicima istaknuli slabo upravljanje i koordinaciju, nedostatak političkog konsenzusa te narušeno povjerenje i odgovornost, uz loše određivanje prioriteta, otpor javnosti, političara ili poslovnog sektora te nedostatak podataka. Nadalje, 86 posto ispitanika izjavilo je da su sredstva za smanjenje rizika jednostavno nedostatna, pri čemu se u izvješću posebno ističe nedovoljno financiranje mjera vezanih uz prirodne opasnosti i rizik od urušavanja multilateralnih institucija.
Bez kristalne kugle
UN nastoji prikazati ovo izvješće kao presjek trenutačnih stavova, a ne kao predviđanje. Ispitanici i dalje smatraju zajedničko djelovanje vlada daleko najučinkovitijim načinom prevencije. Nijedna država, tvrtka ni institucija ne mogu se sami suočiti s tim rizicima. „Izvješće o globalnim rizicima za 2026. godinu iznosi dokaze koji moraju usmjeravati naše odluke. Dužni smo sadašnjim i budućim naraštajima mudro iskoristiti to znanje i djelovati dok suradnja još uvijek može odrediti sigurniji smjer.”