Foto: © UNEP
Svako električno vozilo, vjetroturbina, solarni panel, pametni telefon; svi oni ovise o mineralima izvađenim iz zemlje. Kako zemlje ubrzavaju prijelaz na čistu (nefosilnu) energiju, potražnja za mineralima poput litija, kobalta, nikla, bakra i grafita brzo raste. Za mnoge zemlje ovo predstavlja neviđenu ekonomsku priliku.
Ali na nekim mjestima, konkurencija za tim resursima potaknula je sukobe, korupciju, štetu za okoliš i kršenje ljudskih prava.
Ovog tjedna Vijeće sigurnosti UN-a postavlja temeljno pitanje: Mogu li minerali koji pokreću zelenu tranziciju također postati temelj mira i održivog razvoja?
Zašto sada?
Potražnja za kritičnim mineralima raste eksponencijalno kako zemlje šire obnovljive izvore energije i tehnologije baterija.
Zašto su važni?
Bez njih, tranzicija na čistu energiju, kako bi se svijet odviknuo od fosilnih goriva koja uništavaju klimu, ne može se dogoditi.
U čemu je problem?
Loše upravljanje može pretvoriti vrijedne prirodne resurse u pokretače sukoba, korupcije i degradacije okoliša.
Što UN pokušava postići?
Pomozite u osiguravanju da mineralno bogatstvo koristi zajednicama, a ne financira nasilje.
Što su kritični minerali?
Kritični minerali su bitni sastojci mnogih modernih tehnologija, uključujući:
- Baterije za električna vozila
- Vjetroturbine
- Solarne panele
- Električne mreže
- Pametne telefone i elektroniku
Bez njih, mnoge tehnologije čiste energije jednostavno ne bi postojale.
Gdje se nalaze?
Velika nalazišta postoje diljem Afrike, Latinske Amerike i dijelova Azije.
Za mnoge zemlje proizvođače predstavljaju ogromnu priliku za stvaranje radnih mjesta, diverzifikaciju gospodarstava i generiranje javnih prihoda.
Ali uspjeh ovisi o tome kako se tim resursima upravlja.
Zašto potražnja raste tako brzo?
Globalna energetska tranzicija se ubrzava. Električna vozila zahtijevaju oko šest puta više mineralnih ulaza nego konvencionalni automobili.
Postrojenja za energiju vjetra na moru zahtijevaju oko 13 puta više mineralnih resursa nego plinske elektrane. Očekuje se da će se potražnja za mnogim kritičnim mineralima utrostručiti do 2030. godine.
Mnogi analitičari sada uspoređuju njihovu stratešku važnost s naftom tijekom dvadesetog stoljeća.
Nije li rudarstvo loše za okoliš?
Rudarstvo je bitno, ali također dolazi sa značajnim ekološkim troškovima ako se loše upravlja.
Loše regulirano rudarstvo može doprinijeti:
- Deforestaciji
- Zagađenju vode
- Gubitku bioraznolikosti
- Degradaciji tla
- Emisijama stakleničkih plinova
Mnoga nalazišta nalaze se i u blizini autohtonih zajednica i ekološki osjetljivih ekosustava. Izazov nije treba li kopati, već kako kopati odgovorno.
Zašto Vijeće sigurnosti raspravlja o tome?
Prirodni resursi dugo su igrali ulogu u sukobima.
Vijeće ispituje zabrinutost da:
- Naoružane skupine kontroliraju vrijedna nalazišta minerala.
- Ilegalno rudarstvo financira sukobe.
- Kriminalne mreže profitiraju od krijumčarenja.
- Slabo upravljanje potiče nestabilnost.
Šire pitanje je bi li rastuća globalna potražnja za kritičnim mineralima mogla povećati geopolitičke napetosti – ili umjesto toga postati pokretač mira i razvoja.
Ključni stav UN-a: „Svijet koji se napaja obnovljivim izvorima energije je svijet gladan ključnih minerala“, izjavio je glavni tajnik UN-a António Guterres.