Sredinom 19. stoljeća u Europi se odvijao proces snažne industrijalizacije. Razvoj željeznice, rast gradova i širenje trgovine donijeli su ne samo ekonomski napredak, već i nove oblike kriminala. U tom je ozračju u Szczecinu (tada Stettin, Prusija) 1860-ih godina osnovana prva njemačka detektivska agencija pod nazivom „Erkundungsbüro zur Wahrung kaufmännischer Interessen für Stettin und die Provinz Pommern“ (Istražni ured za zaštitu komercijalnih interesa za Szczecin i provinciju Pomerania).
Njezin osnivač bio je posrednik u nekretninama S. Salomon. To je bio prvi pokušaj stvaranja profesionalne detektivske službe u Njemačkoj, usmjerene na zaštitu gospodarskih interesa u vremenu kada policija još nije bila spremna nositi se s izazovima gospodarskog kriminala.
Industrijsko društvo donijelo je i industrijski kriminal. Trgovačke prijevare, pronevjere u bankama, krađe robe tijekom transporta ili industrijska špijunaža postajale su sve češće. Poslovna zajednica trebala je rješenja, a privatni detektivi predstavljali su upravo takvu specijaliziranu uslugu. Njihova je uloga bila nadopuna policijskom radu, oni su štitili trgovačke ugovore, istraživali pronevjere i nadzirali konkurenciju, pružajući poslodavcima osjećaj sigurnosti u nestabilnim gospodarskim okolnostima.
Odnos s državnom policijom i profesionalizacija struke
Ova nova profesija nije bila bez kontroverzi. Odnosi s državnom policijom bili su često zategnuti, budući da državne službe nisu blagonaklono gledale na privatne istražitelje, smatrajući ih konkurencijom ili sumnjivim sakupljačima informacija. Njemački detektivi stoga su morali djelovati unutar strogih pravnih okvira, fokusirajući se isključivo na prikupljanje dokaza za privatne tužbe, bez ovlasti uhićenja ili intervencije koje je imala policija.
Ubrzo su i drugi gradovi slijedili primjer Szczecina. Već početkom 1860-ih u Berlinu su nastajale nove agencije, a krajem stoljeća Njemačka je imala razvijeno tržište privatnih detektiva. To je dovelo i do pokušaja standardizacije – 1896. osnovan je Reichsverband Deutscher Detektive, savez čiji je cilj bio uvođenje etičkih pravila i profesionalnih standarda. Za razliku od američkih kolega koji su često koristili nasilne metode (poput Pinkertonove agencije i Baldwin-Felts op.a.), njemački detektivi ostali su orijentirani na gospodarske i analitičke istrage, što im je osiguralo reputaciju stručnjaka za poslovne i pravne sporove.
Kraj profesije pod nacizmom
Uspon nacionalsocijalizma tridesetih godina promijenio je odnos države prema privatnoj sigurnosti. Režim je težio apsolutnoj kontroli informacija i monopolu sile. Privatne agencije postale su nepoželjne jer su predstavljale alternativne centre moći i izvora informacija. Osim želje za monopolom sile, nacistički režim smatrao je privatne istražitelje prijetnjom jer su često imali pristup osjetljivim ekonomskim i industrijskim informacijama te mrežu kontakata izvan kontrole Gestapoa. U trenucima pred rat, država je željela potpuni nadzor nad svakom informacijom koja se odnosi na industriju i trgovinu.
Godine 1939. u Njemačkoj je donesen Zakon o uklanjanju nepravilnosti u informacijskoj i detektivskoj djelatnosti (Gesetz zur Beseitigung von Mißständen im Auskunfts- und Detektivgewerbe), kojim je nacistički režim de facto zabranio rad privatnih detektivskih agencija. Ubrzo nakon toga, 20. veljače iste godine, donesena je i Prva provedbena uredba (Erste Durchführungsverordnung) kojom su sve privatne detektivske i obavještajne službe morale obustaviti rad, a njihove arhive i dokumenti stavljeni su pod nadzor državnih tijela sigurnosti. Struka koja je gotovo osam desetljeća rasla i profesionalizirala se, ugašena je u jednom potezu političke odluke. Mnogi detektivi tada su prisiljeni pridružiti se državnim službama, poput policije ili Gestapoa, dok je privatni sektor potpuno nestao.
Pouke iz povijesti
Priča o „Erkundungsbüro zur Wahrung kaufmännischer Interessen für Stettin und die Provinz Pommern“ nije tek zanimljiv povijesni kuriozitet. Ona nas podsjeća da sigurnosna industrija ne ovisi samo o tržištu, već i o političkoj klimi. U Njemačkoj je politika izbrisala čitavu profesiju, dok su u Americi privatne agencije, poput Pinkertona, opstale unatoč kritikama i kontroverzama. Ova usporedba pokazuje da sudbina privitanih sigurnosnih tvrtki često nije određena samo kvalitetom njihova rada, nego i odnosom države prema privatnim oblicima moći i kontrole.
Prva njemačka detektivska agencija u Szczecinu otvorila je vrata jednoj novoj profesiji na europskom kontinentu, ali i podsjetila da nijedna struka nije otporna na političke mijene. Nestanak privatnih detektiva u nacističkoj Njemačkoj 1939. pokazuje koliko su sigurnost i politika nerazdvojivo povezane. Povijest privatne sigurnosti u Njemačkoj stoga je i lekcija o krhkosti privatne inicijative pred državnim monopolom sile.
Eugen Antić
Foto: Sergiu Nista / Unsplash