Pogoršanje ekonomskih uvjeta od 2020. godine i pandemija COVID-19 potaknuli su porast obiteljskog nasilja i prisilnih brakova u Sudanu, otkrila je studija koju podržava UN.
Rješavanje problema ključni je prioritet, prema UN-ovom fondu za stanovništvo (UNFPA) i Vladinom odjelu za borbu protiv nasilja nad ženama (CVAW), tvrde koautori izvješća.
"Trenutni kontekst povećane otvorenosti vlade Sudana i dinamičnosti civilnog društva otvara mogućnosti za značajne benefite u unapređivanju ženske sigurnosti i prava", rekli su. Izvještaj ima za cilj nadopuniti postojeće metode prikupljanja podataka i analiza osiguravajući da se stavovi, iskustva i prioriteti žena i djevojaka razumiju i adresiraju.
Istraživači su otkrili da zajednice nasilje u obitelji i seksualno nasilje smatraju najčešćim problemima nasilja nad ženama.
Ključne zabrinutosti uključuju fizičko nasilje u kući, koje su počinili muževi nad ženama i braća nad sestrama, kao i ograničenja kretanja kojima su bile izložene žene i djevojke.
Druga zabrinutost je seksualno nasilje, posebno nad ženama koje rade na neformalnim poslovima, ali i izbjeglicama i raseljenim ženama kada se kreću izvan kampova, osobama s invaliditetom i djeci u kur'anskim školama.
Prema izvještaju, prisilni brak također je istaknut. Većina tih brakova dogovoraju se između pripadnika istog plemena ili rodbine, bez djevojčinog pristanka ili znanja. U međuvremenu, sakaćenje ženskih spolnih organa i dalje je rašireno u Sudanu, s različitim razlikama na temelju zemljopisnog položaja i plemenske pripadnosti.
Pristup žena resursima je također ozbiljno ograničen. Muškarci kontroliraju financijska sredstva, a dječaci se favoriziraju u pristupu mogućnostima, posebno obrazovanju. Verbalni i psihološki pritisak da se poštuju postojeće rodne norme i uloge raširen je, što u nekim slučajevima dovodi do samoubojstva.
Pogoršanje ekonomske situacije od 2020. i COVID-19 povećali su nasilje, posebno obiteljsko nasilje i prisilni brak, navodi se u izvješću. Također je zabilježeno uznemiravanje u redovima za nužne zalihe poput kruha i goriva.
Sudan se nastavlja kretati putem demokracije nakon svrgavanja predsjednika Omara Al-Bashira u travnju 2019. koji je bio na vlasti 30 godina. Prema izvješću, otvoreno raspravljati o nasilju "nije bilo moguće u posljednja tri desetljeća".