Eugen Antić
Kada se govori o sigurnosti tijekom ljetne turističke sezone, prve asocijacije obično su kontrola ulaza u hotele, sprječavanje imovinskih delikata poput provala u apartmane ili smirivanje narušavanja javnog reda i mira u noćnim klubovima. Međutim, crna kronika iz proteklih nekoliko sezona, a posebice operativni podaci s područja Istarske policijske uprave – otkriva jednu sasvim drugačiju, znatno mračniju dinamiku na našim plažama, kampovima i hotelskim kompleksima. Riječ je o fenomenu potajnog snimanja nage djece radi dječje pornografije, kaznenom djelu u čijem su suzbijanju upravo djelatnici privatne zaštite postali prva, a često i jedina linija obrane.
Slučaj koji je početkom srpnja ove godine odjeknuo javnošću – kada je u turističkom objektu u Istri 63-godišnji slovački državljanin uhićen jer je specijalnim sunčanim naočalama s ugrađenom skrivenom kamerom potajno snimao nagu djecu – nije izolirani incident. On je tek nastavak dugogodišnjeg niza s kojim se zaštitari na terenu suočavaju, pokazujući pritom iznimnu budnost i visoku razinu profesionalizma u vrlo specifičnim okolnostima.
Kronika intervencija: Zaštitari kao brana predatorima
Pogled na podatke iz prošlih sezona zorno prikazuje kako se privatna zaštita transformirala u operativno tijelo sposobno prepoznati sofisticirane oblike ugrožavanja sigurnosti. U gotovo svim ključnim uhićenjima u turističkim kampovima i na plažama diljem Istre, poput Rovinja, Poreča i Umaga, inicijalni impuls za akciju stigao je upravo od budnih zaštitara. Tek nekoliko dana prije slučaja sa slovačkim državljaninom, točnije potkraj lipnja ove godine, zaštitar u jednom istarskom kampu uspješno je zatekao državljanina Srbije kako mobitelom potajno snima nagu djecu te ga je zadržao do dolaska policije. Sličan scenarij odigrao se i u rujnu prošle godine u nudističkom kampu u Rovinju, gdje je djelatnik zaštitarske tvrtke locirao i zadržao 62-godišnjeg Nijemca koji je na plaži kriomice snimao djecu, nakon čega je policija naknadnom pretragom opreme pronašla opsežan inkriminirajući materijal. Posebno je upečatljiv bio srpanj prošle godine kada su unutar istog tjedna zaštitarske službe u Rovinju presrele dvojicu predatora koji su koristili modernu tehnologiju, najprije 32-godišnjeg Amerikanca, a potom i 51-godišnjeg Talijana, od kojih su obojica za snimanje koristila mini-kamere skrivene unutar okvira sunčanih naočala.
Ovi primjeri nadovezuju se na akcije iz ranijih godina, poput one kada je zaštitar hotelskog kompleksa uočio sumnjivo ponašanje 50-godišnjeg njemačkog turista, pristupio mu i zadržao ga dok policijski službenici u njegovu mobitelu nisu pronašli dokaze za kaznenu prijavu. Svi ovi slučajevi dokazuju da privatna zaštita više nije tek pasivni promatrač, već da njezini djelatnici obavljaju kompleksnu preventivnu ulogu u okruženju u kojem policija ne može u svakom trenutku biti fizički prisutna.
Tehnološka evolucija prijetnje i profilacija sumnjivog ponašanja
Ono što ovu vrstu kaznenih djela čini iznimno teškom za detekciju jest brza evolucija tehnologije i njezina široka dostupnost na tržištu. Klasični fotoaparati s velikim i lako uočljivim teleobjektivima odavno su zamijenjeni sofisticiranim uređajima koji se savršeno uklapaju u uobičajeni ljetni ambijent svake plaže. Minijaturne kamere visoke rezolucije danas se redovito skrivaju u sunčanim naočalama, pametnim satovima, privjescima, upaljačima pa čak i u vodootpornim torbama koje se naizgled bezazleno polože na ručnik. Zbog toga se zaštitari na terenu više ne mogu oslanjati na puko vizualno uočavanje same snimateljske opreme, već primarnu ulogu preuzima profilacija sumnjivog ponašanja pojedinaca. Iskusan zaštitar reagirat će na osobu koja satima sjedi u neposrednoj blizini dječjih plićaka ili animacijskih parkova, ne kupa se i ne pokazuje interes za uobičajene morske aktivnosti, već neprirodno fiksira pogled i smjer glave prema djeci te učestalo mijenja poziciju prateći kretanje određenih skupina kupača.
Pravni okvir: tanka linija ovlasti i suradnja s MUP-om
Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja unutar struke jest pravna utemeljenost i precizno definiranje postupanja zaštitara na otvorenim prostorima kao što su plaže i kampovi. Sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti, zaštitari imaju jasne i zakonski definirane ovlasti unutar štićenog prostora koji obuhvaća hotelske komplekse, privatne plaže pod koncesijom i auto-kampove. Kada zaštitar uoči osobu koja snima djecu, on se nalazi pred ozbiljnim taktičkim i pravnim izazovom jer mora djelovati brzo, ali strogo u granicama zakona. Zaštitar ima potpuno pravo privremeno ograničiti slobodu kretanja i zadržati osobu zatečenu u činjenju kaznenog djela do dolaska policijskih službenika. S druge strane, zaštitar nikako ne smije samoinicijativno pretraživati mobitel, računalo ili naočale osumnjičenika jer bi svako prisilno izuzimanje ili pregledavanje digitalnog sadržaja od zaštitara moglo pravno kompromitirati dokaze na kasnijem sudskom postupku. Policijske uprave u svojim službenim izvješćima stoga redovito javno pohvaljuju upravo ovakve odmjerene i profesionalne reakcije zaštitarskih službi koje funkcioniraju kao produžena ruka zakona na terenu.
Izazovi na terenu: umor, sezonalnost i edukacija
Iako niz uspješnih intervencija sugerira učinkovitost sustava, struka se tijekom intenzivnih ljetnih mjeseci suočava s ozbiljnim operativnim izazovima koji mogu utjecati na sigurnost. Ljetna sezona donosi enorman pritisak na zaštitarske tvrtke zbog kroničnog nedostatka licenciranih radnika na domaćem tržištu rada. Zaštitari na plažama i bazenima često rade u produženim smjenama i na ekstremnim temperaturama, što dugoročno dovodi do zamora i prirodnog pada koncentracije i budnosti. Uz problem umora, prepoznavanje modernih indikatora pedofilije i skrivenih tehnologija zahtijeva vrlo specifičnu i kontinuiranu obuku koja nadilazi osnovno obrazovanje za dobivanje licence. Veliki turistički lanci koji ulažu znatna sredstva u vlastite sektore sigurnosti i unajmljuju renomirane zaštitarske kuće ovdje bilježe uvjerljivo najbolje rezultate jer svoje ljude na vrijeme pripremaju za stvarne prijetnje s kojima će se susresti na jadranskim plažama.
Sigurnost turističke destinacije već se dugo ne mjeri samo niskom stopom klasičnog uličnog kriminala ili imovinskih delikata. U eri digitalnih prijetnji i sofisticirane opreme, zaštita najranjivijih skupina društva postala je vrhunski prioritet i ključni marketinški adut cjelokupnog hrvatskog turizma. Primjeri iz prakse pokazuju da su hrvatski zaštitari uspješno položili ispit zrelosti na ovom iznimno osjetljivom i društveno važnom području. Njihova sposobnost da pravovremeno uoče sitne anomalije u ponašanju kupača i spriječe međunarodne predatore u izvršenju kaznenih djela podiže ugled cjelokupne industrije privatne zaštite na razinu neizostavnog stupa nacionalne sigurnosti tijekom ljetne sezone.
Foto: Zack Yang on Unsplash