U organizaciji Centra za edukaciju i istraživanje prava i kriminalistike (CEIPK) na otoku Rabu je potkraj listopada održana Međunarodna konferencija Rab 2026 „Sigurnost, terorizam i umjetna inteligencija: novi rizici i novi odgovori“, koja je okupila predstavnike akademske zajednice, stručnjake iz pravosuđa, policije i srodnih institucija, a osim stručnjaka iz Hrvatske, sudjelovale su i delegacije iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, dok su se online uključili i predstavnici Sjeverne Makedonije. Program je bio spoj predavanja, panel rasprava i parlaonica na temu prava, sigurnosti, geopolitike, kriminalistike, forenzike i kibernetike.
Predsjednica CEIPK-a, Donata Strbat, je otvarajući konferenciju naglasila da je Centar za edukaciju i istraživanje prava i kriminalistike osnovan iz potrebe za znanjem, edukacijom, istraživanjem, informiranjem te istaknula jako dobru suradnju Centra s akademskom zajednicom iz Bosne i Hercegovine i Slovenije. Skupu se na početku obratio i gradonačelnik Raba, Nikola Grgurić. Rab je bio pokrovitelj konferencije, a gradonačelnik je zahvalio organizatorima što su izabrali upravo ovaj otok za raspravu o važnim globalnim temama te pojasnio da Rab nema ni 10 000 stanovnika, no ostvaruje preko dva milijuna noćenja godišnje. „Rab je grad bogate povijesti, kulture i turističke tradicije kojoj je sigurnost jedan od najvažnijih stupova. Imamo jako dobru koordinaciju s policijom i svim sastavnicama sigurnosti i aktivno radimo na tome da i lokalno stanovništvo i naši gosti uvijek imaju maksimalan osjećaj sigurnosti“, rekao je gradonačelnik.
Stručno prikupljanje i očuvanje digitalnih tragova
U uvodnom dijelu govorio je i akademik Hadžib Salkić, stručnjak za cyber sigurnost i digitalnu forenziku koji je napomenuo da se srž problema cyber napada očituje u tome da napadač ostvaruje kontrolu nad informacijskim sustavom, kompromitira povjerljive podatke, izmijeni službene evidencije i prikrije tragove svojih aktivnosti. Zbog toga odgovor na ozbiljan kibernetički incident, prema Salkićevim riječima, mora podrazumijevati koordinirano djelovanje u tehničkom, kriminalističkom i pravnom segmentu. Osim utvrđivanja okolnosti i načina izvršenja napada, od posebne je važnosti pravovremeno prepoznavanje, stručno prikupljanje i očuvanje digitalnih tragova, kako bi se osigurala njihova vjerodostojnost i mogućnost korištenja u daljnjim istražnim i pravnim postupcima.
Drugim riječima, digitalni tragovi moraju biti pravovremeno identificirani, stručno izuzeti i sačuvani uz očuvanje njihovog integriteta i jasno dokumentiranog lanca čuvanja dokaza. To je jedan od ključnih preduvjeta za pouzdanu rekonstrukciju napada, utvrđivanje njegovog obujma i identifikaciju odgovornih osoba. Postupanje nadležnih institucija ne završava otkrivanjem i zaustavljanjem kibernetičkog napada. Jednako važan segment predstavlja osiguravanje digitalnih dokaza koji omogućavaju naknadnu analizu incidenta, utvrđivanje načina njegovog izvršenja i procesuiranje odgovornih. Upravo kvaliteta i pravovremenost postupanja s digitalnim dokazima mogu biti od presudnog značaja za uspješan završetak istrage.
Salkić je dodao i da s obzirom na to da BiH nije u EU, protokoli za sigurnosne radnje su drugačiji no u Hrvatskoj: „Generalno nismo dobro uvezeni, suočavamo se s neznanjem ljudi iz institucija. Mislim da je BiH izgubila kredibilitet kod Interpola kada smo pali na ispitu lažnih bombi. BiH nema ni nacionalni CERT, a ako nemate CERT, a imate incidente, stalno padate na ispitu“.
Panika i paranoja
U svom izlaganju, stručnjak za sigurnost i geopolitiku, prof. dr. sc. Marinko Ogorec osvrnuo se na cyber napade i malu vjerojatnost otkrivanja počinitelja koji najčešće ostaju u sjeni. Govorio je i o autonomnim sustavima u vojne svrhe te umjetnoj inteligenciji: „Tko je kriv ako besposadni sustav sam odluči zapucati, a nije trebao; tko će tada pred sud zbog neupitnog ratnog zločina?“. Ogorec smatra da su danas ljudi vrlo iracionalni jer, primjerice, da bi se atomska bomba napravila bio je potreban Einstein, Oppenheimer i Niels Bohr, a onda se takva sila daje u ruke nekome kao što je Donald Trump. Loše nam se piše i ako damo umjetnoj inteligenciji da upravlja nuklearnom silom, smatra on. Osvrnuvši se na cyber ugroze naveo je da one izazivaju i paniku i paranoje zbog čega dolazi do tenzija unutar društva. „Sve se može još jače destabilizirati i onda na snagu stupa hibridno djelovanje, bez uporabe klasične vojne sile“, rekao je Ogorec.
Spomenuo je i da se svijet preslaguje po novoj shemi, stvaraju se nove arhitekture međusobnih odnosa četiri velike sile: Kine koja je u proboju, SAD-a koji osjeća Kinu kao konkurenta, Rusije koja se vratila na političku scenu iako nije onako moćna kakva je bila dok je bio SSSR; te Indije koja se uspinje. „Sada se sve seli na Pacifički prostor gdje velike sile pokušavaju naći svoje interese. Za EU više nema mjesta. EU se doduše nikad nije ni nametala kao vojni čimbenik, što se sad možda pokazuje kao greška. Moramo se pomiriti s činjenicom da smo izgubili svoj utjecaj i status kakav smo imali. Političke elite se s tim teško mire, no postali smo druga liga“, slikovito je pojasnio. Spomenuo je i borbu za resurse koja će biti sve veća jer resursi su isti a na svijetu je sve više ljudi, što znači da će po glavi stanovnika biti sve manje resursa, što za sobom opet povlači sve veće tenzije. Osvrnuo se i na migracijsku krizu ili kako ju je nazvao invaziju, jer po njegovom mišljenju, migracijska kriza je dobro planirana, organizirana i dobro izvedena akcija s obzirom na to da se ne može odjednom spontano dići tolika količina ljudi i krenuti nekamo. Pravo je pitanje koji su ciljevi tog procesa.
Žaba i ptica
Prof. Mile Matijević, stručnjak za kriminalistiku sa Sveučilišta u Travniku govorio je o tome kako su pitanje kriminaliteta i sigurnosti države u neposrednoj vezi. Kriminalitet se indirektno odražava i na pitanje sigurnosti. „Stanje kriminaliteta i njegova refleksija nesigurnosti vrlo su kompleksno pitanje. Iako se osobno u BiH osjećam sigurno, mogući kriminalni ekscesi se uvijek mogu dogoditi, Ne slažem se s predrasudom da je BiH izvorište terorističke opasnosti, ali trebamo biti na oprezu“, rekao je te dodao da terorističke prijetnje trebaju biti prioritet sigurnosno-obavještajnih službi.
Donata Strbat se osvrnula na stanje sigurnosti u RH rekavši da iako živimo u izazovnim vremenima Hrvatska je sigurna zemlja, a potencijalni su problem navijačke skupine. No, riječ je o izoliranim slučajevima. „Imate zemlje u EU s visokim standardom gdje se stanovnici ne usude navečer šetati po vani. U Hrvatskoj to nije slučaj“, rekla je.
Nedžad Korajlić koji se javio putem videolinka govorio je o intelektualnoj kriminalistici kao novom modelu istraživanja kriminalnih djela u digitalnom dobu: „Intelektualna kriminalistika je integrativni pristup unutar kriminalnog koji povezuje organizirano mišljenje s povjerljivom primjenom tehnologije. Ne trebamo bježati od novih tehnologija jer recimo AI nam može pomoći u istraživanju kriminalnih djela. Konstantno se trebamo usavršavati kroz nova znanja i iskustva, kroz povezivanje različitih opažanja što otvara nove pravce. Kada se nađe pred zidom, žaba vidi samo prepreku, ptica odozgo vidi što se nalazi iza zida. Bitno je da istraživači imaju viziju ptice odnosno stalno moramo sumnjati u neke činjenice da bismo došli do dobrih zaključaka“, pojasnio je.
Globalni terorizam
Prof. Atanas Kozarev s MIT univerziteta u Skoplju komentirao je Globalni teroristički Indeks, rekavši da je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih terorizmom pao za 28 posto, na 5582, dok se broj napada smanjio za gotovo 22 posto, na 2944. Poboljšanje je široko rasprostranjeno, pri čemu je 81 zemlja zabilježila napredak. Samo je u 19 zemalja došlo do pogoršanja stanja, što je najmanji broj pogoršanja u povijesti ovog Indeksa. Ipak, zabilježen je značajan porast terorizma u zapadnim zemljama, na koje otpada sedam od tih 19 slučajeva pogoršanja. No, s obzirom na trenutno stanje novonastalih globalnih sukoba, vjerojatan je porast terorizma. Islamska država (IS) i njezine podružnice ostale su najsmrtonosnija teroristička organizacija. Prema Indeksu, četiri najsmrtonosnije terorističke organizacije u 2025. godini bile su IS, Jamaat Nusrat Al-Islam wal Muslimeen (JNIM), Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) i al-Shabaab. Zajedno su bile odgovorne za 3869 smrtnih slučajeva, odnosno 70 posto svih žrtava terorizma. Nešto manje od 70 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih terorizmom dogodilo se u samo pet zemalja: Pakistanu, Burkini Faso, Nigeriji, Nigeru i Demokratskoj Republici Kongo (DRK). Šest od deset zemalja najviše pogođenih terorizmom nalazi se u supsaharskoj Africi, koja je sada globalno žarište terorizma. Po prvi put, Pakistan je zabilježio najviši rezultat na Indeksu te je zemlja najviše pogođena terorizmom. Radikalizacija mladih postala je jedan od najhitnijih sigurnosnih problema na Zapadu.
Mladi i maloljetnici činili su 42 posto svih istraga povezanih s terorizmom u Europi i Sjevernoj Americi 2025. godine, što je trostruko povećanje u odnosu na 2021. godinu. Vremenski okvir radikalizacije drastično se skratio; proces se sada može odviti u svega nekoliko tjedana, potaknut kratkim internetskim propagandnim sadržajima, algoritamskim pojačavanjem dosega te iskorištavanjem razvojnih ranjivosti mladih. Na Zapadu se procjenjuje da je 87 posto radikaliziranih maloljetnika u prošlosti bilo izloženo zanemarivanju ili psihološkom zlostavljanju, dok je 77 posto njih doživjelo napuštanje. Teroristički napadi u koje su uključeni maloljetnici također imaju znatno veću vjerojatnost da budu spriječeni – sigurnosne službe osujetile su ih 97 posto u razdoblju od 2022. do 2025. godine, u usporedbi sa 68 posto u slučajevima kada su u planiranju sudjelovale samo odrasle osobe. Pojedinačni počinitelji („vukovi samotnjaci”) izveli su 93 posto terorističkih napada sa smrtnim ishodom na Zapadu tijekom posljednjih pet godina, pri čemu je vjerojatnost da će uspješno izvršiti napad bila tri puta veća nego kod skupina od dvoje ili više sudionika. Blizina granica obilježje je suvremenog terorizma.
Više od 41 posto terorističkih napada dogodilo se unutar 50 km od međunarodne granice, a 64 posto unutar 100 km. Terorizam u pograničnim područjima postao je učestaliji tijekom posljednjih 15 godina, pri čemu je udio napada koji se događaju na udaljenosti većoj od 100 km od granice pao s 38 posto u 2011. na 23 posto u 2025. godini. Pogranična područja predstavljaju prostore s nedostatkom autoriteta, gdje je državna kontrola najslabija, a nesposobnost država da učinkovito upravljaju prekograničnim operacijama protiv pobunjenika bila je ključni čimbenik širenja terorizma u više regija. Prekogranično djelovanje militanata u pograničnom području Afganistana i Pakistana bilo je glavni uzrok eskalacije koja je u veljači 2026. dovela do otvorenog sukoba između te dvije zemlje. Politička polarizacija, sve učestalije antisemitsko nasilje i brza radikalizacija mladih putem interneta i dalje stvaraju okruženje u kojem terorizam ostaje ozbiljna prijetnja. Također moglo se čuti i da ekstremne klimatske promjene postaju najveći rizik današnjice.
Moderni tjelohranitelj
Rajko Bačnar, stručnjak za sigurnost i predsjednik IBA Hrvatska komentirao je status privatne zaštite u Hrvatskoj. „Bodyguard je prije bio visok, jak i ćelav, moderni tjelohranitelj nije takav. Morali smo promijeniti način rada pri čemu nam je edukacija najvažniji korak u promoviranju struke. Svi današnji tjelohranitelji imaju stalne edukacije i obuke. Treba biti otvoren za primanje novih znanja i truditi se učiti od onih koji rade dobro. Recimo u Sloveniji je zaštitarstvo posloženo da je milina za gledati, zašto i mi ne pokupimo takva dobra iskustva?“, upitao je.
Tijekom konferencije predavači i panelisti su naglasili da nastojanja usmjerena na društvene promjene trebaju biti praćena kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem. Uz intenzivniji rad na prevenciji, govorilo se i o potrebi za izmjenama postojećih zakonskih propisa kako bi se omogućilo kvalitetnije, brže i uspješnije obavljanje poslova u policiji, pravosuđu i drugim ključnim državnim resorima.
Na kraju konferencije potpisane su i povelje o suradnji, dodijeljeni su certifikati predavačima te uručene zahvalnice sponzorima. Uz Grad Rab, pokrovitelj konferencije bila je i tvrtka Radnik d.d. iz Križevaca. (N.G.K.)