Okrugli stol na temu "Klimatske promjene - izazovi za civilnu zaštitu"
Kao uvod u okrugli stol, nazočnima se obratio Matko Škalamera, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Rijeka i Marko Boras Mandić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, inače načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije. Iako nije bilo vezano uz temu okruglog stola, Marko Boras Mandić upoznao je nazočne kako će nakon održanog okruglog stola u istoj prostoriji Stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije održati svoju sjednicu na aktualnu temu korona virusa te pojavom da je do sada najveći broj zaraženih (5 osoba) u Hrvatskoj registriran upravo u Primorsko-goranskoj županiji, odnosno u Rijeci.
Na temu "Vremenski ekstremi kao posljedica globalnih klimatskih promjena" predavanje je održala dr. Diana Mance, voditeljica diplomskog studija Fizika, smjer Fizika i znanost o okolišu, Sveučilišta u Rijeci. U svojem predavanju govorila je o klimi na globalnoj razini, utjecaju ljudske djelatnosti na stakleničke plinove, upoznala nazočne o priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz siječnja 2020. kako je prosječna globalna temperatura u 2019. godini bila druga najviša u povijesti mjerenja (iza 2016.), za oko 1,1°C viša od temperature predindustrijskog razdoblja. Istaknula je i toplinske valove te kao njihovu posljedicu sušu (meteorološku i hidrološku) i šumske požare, ali i s druge strane, intenzivne oborine i različito ponašanje tropskih ciklona. Posebno se osvrnula na vremenske ekstreme u svijetu, ali i u Hrvatskoj, kao i njihovim posljedicama na svjetskoj razini u 2019. godini.
Sinoptičari Igor Horvat i Danijela Vlašić iz Odjela za pomorsku meteorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda održali su predavanje na temu "Rizici izazvani meteorološkim ekstremima u Primorsko-goranskoj županiji". U svojem predavanju istaknuli su kako globalne klimatske promjene imaju svoj utjecaj i na Primorsko-goransku županiju te na grad Rijeku što za posljedicu ima povećanu vjerojatnost za ekstremne događaje, odnosno povećan rizik od poplava i požara. Klimatske promjene imaju utjecaj na ljudsko zdravlje i ekonomiju te promjene u životinjskom i biljnom svijetu. Zbog navedenog potrebne su infrastrukturne promjene, kao i efikasnije metode prevencije i zaštite. Istaknuli su i pojave obalnih plavljenja pod utjecajem vremenskih ekstrema na području Jadrana.
Na mikro razini posebno je za istaknuti je kako je u siječnju 2020. u Rijeci zabilježena rekordna prosječna maksimalna temperatura od 13.2 °C, do sada je bila rekordna 1949. godina s 12.7 °C. Veljača 2020. također je bila rekordna s 14.3 °C, nadmašivši 1998. godinu s 14.0 °C. Nazočni su upoznati i s projektom I – STORMS, suradnjom znanstveno istraživačke zajednice i institucija civilne zaštite kao i drugih zainteresiranih stranaka u jadransko jonskoj regiji čiji su ciljevi izrada strategije za pravodobnu i efikasnu obranu u slučajevima obalnog plavljenja te Razvoj platforme i aplikacije za prognozu (IWS/TMES/OpenIStorms) obalnog plavljenja i prikupljanje svih dostupnih mjerenja na Jadranskom i Jonskom moru, kao i izradu atlasa slučajeva obalnog plavljenja
Tajnik Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije Nikola Tramontana (trener Europskog mehanizma CZ) održao je predavanje na temu "Klimatske promjene – izazov organizacije vatrogasne službe". U svojem predavanju je govorio o razvojnim planovima i ciljevima vatrogastva u smislu razvoja učinkovitog sustava civilne zaštite koji može dati adekvatne odgovore na izazove koje uzrokuju vremenski ekstremi. Klimatske promjene u Hrvatskoj uzrokuju produžavanje požarne sezone, učestalost požara i njihov intenzitet raste od sjevera prema jugu dok se istovremeno smanjuje količina oborina.
Sve je veća učestalost prirodnih nepogoda vezanih uz meteorološke pojave, a koje se pripisuju klimatskim promjenama. Izazov je pripremiti organizaciju vatrogasne službe za djelovanje u kriznim situacijama. Nove zadaće i nova tehnologija nameću potrebu za stjecanjem novih znanja i novih vještina iz različitih područja, sposobnih za odgovore na nove izazove. Zaključak je okruglog stola kako se u društvu presporo, ali ipak poboljšava situacija što se tiče svjesnosti o nastupajućim klimatskim promjenama, koje će u budućnosti imati utjecaja na praktički sve aspekte života.