U ponedjeljak je u Italiji zabilježen još jedan ozbiljan napad na blindirano vozilo za prijevoz novca, ovoga puta na jugu zemlje. Prema navodima talijanskih medija, skupina naoružanih pljačkaša presrela je vozilo na autocesti A2, u tunelu između Scille i Bagnare, u ranim jutarnjim satima, oko 6:30. Napadači su promet blokirali zapaljenim vozilima i rasipanjem čavala po kolniku, a potom su blindirani kombi napali vatrenim oružjem i eksplozivom. Prema prvim procjenama, ukraden je iznos od oko dva milijuna eura. Nitko od zaštitara nije teško ozlijeđen, no svi su pretrpjeli snažan šok, dok su policija i vatrogasci satima obavljali očevid na mjestu događaja.
Ovakav scenarij više ne predstavlja iznimku. I u 2026. godini oružane kriminalne skupine nastavljaju izvoditi složene i visokorizične napade na vozila za transport novca. Slični slučajevi zabilježeni su i ranije ove godine, kada su na talijanskim autocestama korištene dimne bombe i teške blokade kako bi se zaustavila blindirana vozila, nasilno otvorila eksplozivom i opljačkala, uz višesatna zatvaranja prometnica i ozbiljne poremećaje u prometu.
Talijanski kriminalci u takvim napadima redovito kombiniraju više elemenata: blokiranje prometnica, korištenje vozila za barikade, raspršivanje tzv. „ježinaca“, paljenje automobila radi usporavanja dolaska policije, ali i primjenu eksploziva za savladavanje oklopnih vrata. Riječ je o obrascu koji se godinama usavršava i prilagođava sigurnosnim mjerama.
Što ovaj napad govori o trendovima i rizicima
Najnoviji napad potvrđuje da se organizirani kriminal ne povlači, već se sustavno prilagođava pritisku policije i sigurnosnih službi. Umjesto odustajanja, kriminalne mreže ulažu više u planiranje, logistiku i nasilne metode, svjesne da spektakularni napadi i dalje mogu donijeti velik plijen u vrlo kratkom vremenu. Korištenje eksploziva, precizno tempirane akcije i koordinirane blokade prometnica postali su dio ustaljenog obrasca, što upućuje na visoku razinu organizacije i profesionalizacije.
Takvi napadi otvaraju i pitanje poznavanja procedura, ruta i reakcijskog vremena zaštitarskih ekipa. Dugotrajno izviđanje, ali i moguće curenje informacija ili insajdersko znanje, ostaju realni rizici. Prijetnja, stoga, više ne dolazi isključivo izvana, već i iz potencijalnih slabosti unutar samog sustava. Ponavljanje ovakvih scenarija potvrđuje da je prijevoz novca i dalje jedna od najatraktivnijih meta organiziranog kriminala u Europi.
Posebno zabrinjava činjenica da se uspješni modeli napada brzo prenose iz jedne države u drugu. Kada kriminalne skupine procijene da su u jednoj zemlji pod pojačanim pritiskom ili da su sigurnosne mjere ojačane, vrlo lako mogu preusmjeriti svoje djelovanje tamo gdje uoče slabije točke. Upravo zato ovakvi napadi ne smiju ostati percipirani kao isključivo nacionalni problem Italije, već kao dio šireg europskog sigurnosnog izazova.
Što to znači za Hrvatsku i europski kontekst
Ovaj napad dodatno potvrđuje ranije istaknutu tezu da se sigurnosne prijetnje ne zaustavljaju na državnim granicama. Kriminalne mreže djeluju transnacionalno, prate razinu pritiska i prilagođavaju se okruženju u kojem procijene da je rizik manji, a dobit veća.
Hrvatske sigurnosne i policijske službe, u suradnji s europskim partnerima poput Europola, CEPOL-a i Frontexa, trebaju nastaviti s intenzivnom razmjenom informacija i zajedničkim analizama. Nacionalne institucije, uključujući Ravnateljstvo policije, PNUSKOK i SOA-u, moraju sustavno pratiti trendove, metode i obrasce napada kako bi se na vrijeme prepoznali potencijalni rizici i spriječilo prelijevanje ovakvog kriminala na domaće prometnice.
Ključnu ulogu pritom imaju redovite procjene rizika, simulacije mogućih scenarija i operativna suradnja u stvarnom vremenu, jer upravo rana detekcija često čini razliku između spriječenog napada i ozbiljnog sigurnosnog incidenta.
Zašto je važno pratiti ovakve događaje
Iako se u Hrvatskoj u posljednje vrijeme češće govori o tzv. „tihim upadima“, gdje kriminalci koriste proceduralne propuste i trenutke nepažnje, jutrošnji napad u Italiji podsjeća da teški, oružani scenariji i dalje predstavljaju realnu prijetnju na europskoj razini. Razumijevanje načina na koji se takvi napadi planiraju i izvode ključno je za izgradnju sigurnosnih sustava koji ne reagiraju tek nakon incidenta, već ga nastoje spriječiti.
Napad u Italiji nije iznimka, nego dio dugotrajnog trenda. Eksplozije, blokade cesta i vatrena moć pokazuju da organizirani kriminal i dalje vidi prijevoz novca kao iznimno atraktivnu metu. Za zemlje poput Hrvatske to je jasno upozorenje da se sigurnost ne smije temeljiti na pretpostavci da se „takve stvari događaju drugima“. Razlika između tihog upada i brutalnog napada ponekad je samo u procjeni rizika kriminalaca, a ta se procjena može promijeniti brže nego što se očekuje. (Eugen Antić)
Foto: Screenshot