Najnovije Allianzovo istraživanje govori o tome kako će ukidanje uvoza ruskog plina utjecati na europske zemlje.
Ruski plin trenutno čini 36 posto ukupne opskrbe plinom u EU. Prema Allianzovoj analizi, Europa raspolaže sa zalihama plina dovoljnim za narednih mjesec dana, posebice zahvaljujući relativno blagoj zimi. Pred Europom je težak zadatak - što hitnije pronaći rješenje kako osigurati dovoljnu opskrbu plina za sljedeću zimu.
Istraživanje koje je provedeno za sve europske zemlje, pa tako i za Hrvatsku, pokazuje kako je 8 posto hrvatskih energetskih potreba potencijalno izloženo riziku zbog ovisnosti o ruskom plinu.
Odustajanje od uvoza plina iz Rusije, neće biti lako za Europu. Allianz procjenjuje da je rizična količina energije u cijeloj EU gotovo 10 posto konačne potrošnje. U Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Latviji i Njemačkoj više od 20 posto konačne potrošnje energije ovisi o plinu iz Rusije. Kratkoročno gledano, prema izračunima, Europa ima oko mjesec dana zalihe u rezervama, što bi joj trebalo potrajati do kraja ožujka, zahvaljujući relativno blagoj zimi. No EU će morati obnoviti zalihe prije sljedeće zime. Promjena dobavljača - što bi moglo pomoći premostiti još jedan-dva tjedna - zahtijeva značajno povećanje uvoza iz drugih zemalja, povećanje ponude drugih energetskih supstituta i/ili smanjenje potražnje za plinom (prirodnim plinom, kao i električnom i toplinskom energijom proizvedenim iz prirodnog plina) .
"Povlačeći paralele s gubitkom od 27 posto električne energije iz nuklearne energije u Japanu nakon Fukushime, i analizirajući reakciju ponude i potražnje na povećanje cijena, nalazimo da je očekivanje trajnog povećanja cijene električne energije od +40% i cijene plina od +100%. povećanje bi smanjilo potražnju između 8-10% i povećalo opskrbu energijom iz prirodnog plina i njegovih supstituta za 8-10% u kratkom roku kako bi se nadoknadio ukupni gubitak ruskog uvoza plina. Povećanje maloprodajnih cijena u EU od +30% za električnu energiju i +50% za plin u 12 mjeseci do siječnja 2022. već je pomak u tom smjeru. Sada više nego ikad, Europi je potreban ambiciozan i koordiniran akcijski plan kako bi se osigurala energetska sigurnost za sljedeću zimu. Povratak energetskog suvereniteta zahtijeva obvezu proširenja proizvodnje obnovljive energije u EU za 1 eksajoul (278 TWh) godišnje ili za količinu ruskog uvoza plina unutar šest godina. To bi zahtijevalo godišnja ulaganja od 170 milijardi eura ili 1,3% BDP-a EU. Naš prijedlog uključuje dodavanje 44 TWh godišnje za najvećeg suradnika, Njemačku, što je u skladu sa srednjoročnim ciljevima najavljene revizije njemačkog zakona o obnovljivoj energiji", stoji u Allianzovom izvješću.
Više detalja i informacija možete pronaći ovdje