Foto: IOM/Muse Mohammed
Autor: Felipe de Carvalho
Poplave, toplinski valovi, suše i oluje svake godine prisiljavaju milijune ljudi da napuste svoje domove. Većina nikada ne prelazi granicu; ostaju interno raseljeni, ali ipak iščupani iz korijena. No, stručnjaci upozoravaju da bi u ne tako dalekoj budućnosti cijele nacije mogle nestati pod rastućim morima ili postati nenastanjive zbog suše.
Na COP30 u Belému u Brazilu, Međunarodna organizacija UN-a za migracije (IOM) vrši pritisak na pregovarače da klimatsku mobilnost učine ključnim dijelom planova prilagodbe. „Ljudi i zajednice koji odluče ostati moraju biti sigurni, a oni koji se odluče preseliti moraju imati mogućnost da to učine dostojanstveno“, rekla je u četvrtak Ugochi Daniels, zamjenica glavnog direktora IOM-a. U 80 zemalja, IOM provodi projekte koji lokalnim zajednicama daju odgovornost za rješenja.
Daniels se nada da će COP30 biti „prekretnica za postavljanje ljudske mobilnosti kao ključnog područja klimatskih akcija“, posebno u nacionalnim planovima prilagodbe i financiranju gubitaka i šteta.
„Deset sekundi koje su mi zauvijek promijenile život“
Za Roberta Montinarda s Haitija, ova je rasprava osobna. Potres 2010. trajao je samo 10 sekundi, ali je uništio živote generacijama. Tražeći sigurnost, pobjegao je u Brazil kao izbjeglica. Danas vodi udrugu Mawon, pomažući drugima da se obnove daleko od doma. Na COP30, Robert inzistira na jednoj stvari: glasovi izbjeglica moraju se čuti. „Želimo biti dio rješenja. Želimo da se migranti i izbjeglice čuju. Oni koji su pogođeni posljedicama klimatskih promjena – izbjeglice, autohtoni narodi, crnačke zajednice, žene – imaju rješenja“, rekao je. Ovog tjedna, Robert je predao prijedlog prvoj dami Brazila, Rosângeli Janji da Silvi, i ministrici zaštite okoliša Marini Silvi. Poziva na osnivanje općinskih klimatskih vijeća, djelovanje protiv ekološkog rasizma i društvene brigade kako bi reagirale na katastrofe. Naziva tešku situaciju Haitija "klimatskom nepravdom". Isti uragani koji pogađaju Floridu, rekao je, ostavljaju uništenje u njegovoj domovini - ali dok se SAD brzo obnavlja, zgrade uništene u potresu na Haitiju 2010. još uvijek leže u ruševinama.
Kriza koja hrani sukob u Etiopiji
Iz drugog kutka globalnog juga, Makebib Tadesse vidi isti obrazac u Etiopiji, gdje klimatski pritisci pojačavaju sukobe oko zemlje i resursa. Opisao je "kontinuirani ciklus nasilja i raseljavanja" jer hrana i voda postaju sve oskudni. U sjevernoj Etiopiji, gdje je rođen, utjecaj klimatskih promjena sada konkurira - ili čak nadmašuje - razaranje građanskog rata od 1974. do 1991. "Klimatske promjene tjeraju ljude iz Etiopije na načine na koje nikada prije nismo", rekao je.
I Robert i Makebib dio su delegacije Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) na COP30, uz venezuelanskog vođu autohtonih naroda Gardeniju Warao. „Brazilsku otvorenost prema izbjeglicama treba slaviti“ Glas njihove poruke daje Alfonso Herrera, meksički glumac i veleposlanik dobre volje Latinske Amerike za UNHCR, formalno poznat kao Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice. „Glasovi izbjeglica su ušutkani - i moraju se čuti“, rekao je za UN News. Soundcloud Gospodin Herrera putovao je regijom - od Meksika do Venezuele, Hondurasa i Salvadora - svjedočeći ljudskoj cijeni klimatskog raseljavanja i naporima UN-a da vrati nadu kroz obrazovanje i pravnu podršku.
Vjeruje da brazilska otvorenost prema dočeku izbjeglica zaslužuje priznanje, posebno „kada toliko drugih zemalja zauzima potpuno suprotan stav“. Dok se na COP30 raspravlja o tome kako se prilagoditi promjenjivom planetu, raseljene osobe podsjećaju svijet da se djelovanje protiv klimatskih promjena ne odnosi samo na spašavanje ekosustava – već i na zaštitu života, očuvanje dostojanstva i osiguravanje da nitko ne bude zapostavljen rastućom plimom.