Eugen Antić
U turbulentnom krajoliku današnje globalne politike, gdje se fokus javnosti neprestano seli s ratišta u Ukrajini na krize u Venezueli ili geopolitička preslagivanja oko Grenlanda, Bliski istok ostaje epicentar čije podrhtavanje osjeća cijeli svijet. Nakon što smo istražili ulogu Irana i njegove "Osovina otpora" te delikatnu stabilnost Jordana, fokus prebacujemo na Saudijsku Arabiju, najveću ekonomsku silu Zaljeva i jednog od najznačajnijih, ali i najkompleksnijih, saveznika Sjedinjenih Američkih Država.
Kraljevina je kroz povijest djelovala kao konzervativni stup stabilnosti i financijski motor sunitskog svijeta. Međutim, u posljednjem desetljeću, suočena s agresivnom iranskom politikom, padom cijena nafte i ambicijama mladog vodstva, Saudijska Arabija prolazi kroz duboku unutarnju i vanjsku geopolitičku transformaciju. Ova transformacija dramatično utječe na ravnotežu moći na Bliskom istoku. Glavna odrednica saudijske vanjske politike je dugogodišnje i intenzivno rivalstvo s Iranom. Ovo rivalstvo nije samo geopolitičko, već ima i duboke vjerske i ideološke korijene. Saudijska Arabija se drži sunitskog islama (vehabizma) i smatra se zaštitnikom dva najsvetija islamska mjesta, Meke i Medine, dok Iran predstavlja vodeću silu šijitskog islama.
Rijad na iransku "Osovinu otpora", koja uključuje Hezbollah, Hutiste i proksi skupine u Iraku, gleda kao na izravnu prijetnju vlastitoj sigurnosti. Međutim, taj se sukob danas odvija u novom kontekstu: dok Saudijska Arabija provodi kontroliranu modernizaciju odozgo prema dolje, Iran se suočava s dubokom unutarnjom krizom i prosvjedima koji potresaju same temelje tamošnjeg teokratskog režima. Za Rijad su ovi prosvjedi mač s dvije oštrice. S jedne strane, unutarnja nestabilnost Irana slabi kapacitet Teherana za regionalnu ekspanziju. S druge strane, postoji opravdan strah da bi stjerani iranski režim mogao pokušati izvesti krizu kroz agresivnije akcije u susjedstvu kako bi skrenuo pažnju s domaćih problema.
Upravo zbog te neizvjesnosti, u posljednje vrijeme došlo je do primjetnog zaokreta. Saudijska Arabija i Iran su obnovili diplomatske odnose 2023. godine uz kinesko posredovanje. To je znak pragmatičnog pristupa Rijada koji traži deeskalaciju kako bi zaštitio svoje ambiciozne ekonomske projekte od mogućih iranskih provokacija.
Vizija 2030: ekonomska i društvena transformacija
Najvažniji unutarnji pokretač saudijske politike je projekt "Vizija 2030", pod vodstvom prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana (MBS). Primarni cilj je oslobađanje Kraljevine od ovisnosti o nafti kroz masovna ulaganja u tehnologiju, turizam i futurističke gradove poput NEOM-a.
Zanimljiv je kontrast u odnosu na Iran: dok se iransko vodstvo bori protiv zahtjeva vlastitog stanovništva za većim slobodama, MBS preventivno provodi značajne društvene reforme. Ukidanje zabrane vožnje ženama, smanjenje moći vjerske policije i otvaranje zemlje za zabavu i strane turiste imaju za cilj modernizaciju društva i pacifikaciju mlade populacije. Ove promjene su ključne za privlačenje stranih ulaganja, ali služe i kao osiguranje od scenarija narodnog bunta kakav gledamo danas u Teheranu.
Savezništva i izazovi: od SAD-a do Izraela
Saudijska Arabija balansira između svojih povijesnih veza i novih geopolitičkih realnosti. Odnosi sa SAD-om postali su napetiji i transakcijski. Iako je američka sigurnosna pomoć i dalje vitalna, Rijad je diverzificirao svoje odnose s Kinom, koja je najveći kupac saudijske nafte, i Rusijom unutar okvira OPEC i suradnje.
Jedno od najvažnijih pitanja ostaje potencijalna normalizacija odnosa s Izraelom. Iako su obje zemlje godinama imale prešutnu suradnju zbog zajedničkog neprijatelja Irana, formalni sporazum je trenutno na čekanju. Eskalacija u Gazi i saudijski zahtjevi povezani s palestinskim pitanjem trenutno čine formalni savez politički preskupim za Rijad, unatoč zajedničkom interesu u suzbijanju iranskog utjecaja.
Borba protiv terorizma: domaći neprijatelj
Unatoč optužbama da je u prošlosti financirala radikalne sunitske skupine, Saudijska Arabija je i sama bila meta Al-Kaide i ISIL-a, koji su Kraljevsku obitelj proglasili nelegitimnom. Rijad je stoga razvio sofisticiran protuteroristički aparat koji se pokazao relativno efikasnim u gušenju ekstremizma na domaćem terenu. Ipak, naslijeđe vehabizma ostaje stalni izvor napetosti s međunarodnom zajednicom i izazov u nastojanjima Kraljevine da se rebrendira kao umjerena i moderna država.
Saudijska Arabija danas je moćni, ali i ranjivi akter. Njezina transformacija iz naftne monarhije u tehnološko središte utrka je s vremenom. Dok danas promatra nemire u Iranu kao dokaz neuspjeha jednog krutog modela, Rijad se nada da će njegov put modernizacije bez potpune demokracije osigurati dugoročnu stabilnost. U tom procesu, Saudijska Arabija ostaje nezaobilazan faktor čije odluke definiraju budućnost cijelog Bliskog istoka.
Foto: Datingscout / Unsplash