Sektor privatne zaštite u Hrvatskoj već godinama funkcionira u složenim okolnostima. Zaštitari svakodnevno rade na poslovima koji uključuju zaštitu osoba, imovine i objekata od javnog značaja – od trgovačkih centara i banaka do bolnica, tvornica i državnih institucija. Iako se radi o poslu koji nosi veliku odgovornost, položaj radnika u toj djelatnosti često je predmet rasprava unutar same struke.
U takvim okolnostima sindikati i strukovne udruge postaju važan oslonac radnicima u privatnoj zaštiti. Za mnoge zaštitare upravo su te organizacije jedini institucionalni kanal kroz koji mogu pokušati zaštititi svoja prava, ukazati na probleme u sektoru i artikulirati zahtjeve prema poslodavcima i državnim institucijama.
Posljednjih godina sve je vidljivija i potreba za snažnijim povezivanjem unutar same struke. Zaštitari koji rade na različitim lokacijama, često i u različitim tvrtkama, dijele slične izazove – od radnih uvjeta do pitanja profesionalnog statusa. Upravo zbog toga raste važnost organizacija i inicijativa koje pokušavaju povezati radnike, otvoriti prostor za raspravu o problemima u sektoru te potaknuti traženje rješenja koja bi dugoročno mogla unaprijediti položaj zaposlenih u privatnoj zaštiti.
Realnost zaštitarskog posla
Rad u zaštitarskoj djelatnosti često uključuje smjenski raspored, noćne smjene, rad vikendom i blagdanima te dugotrajno stajanje ili rad u otežanim uvjetima. Uz to, zaštitari su nerijetko prvi koji reagiraju u situacijama koje uključuju sigurnosne incidente, narušavanje javnog reda ili zaštitu imovine. Unatoč takvoj razini odgovornosti, unutar struke se već godinama raspravlja o izazovima poput relativno niskih plaća, velikog broja prekovremenih sati te nedostatka radne snage. Mnogi radnici ističu kako konkurencija među zaštitarskim tvrtkama često dovodi do pritiska na cijene usluga, što posredno utječe i na uvjete rada zaposlenika.
U javnim raspravama među zaštitarima često se spominje i činjenica da se na brojnim javnim natječajima presudnim kriterijem smatra najniža cijena usluge. Takav model, prema mišljenju dijela radnika i stručnjaka iz sektora, može dugoročno utjecati na stabilnost tržišta rada u privatnoj zaštiti.
Sindikati kao organizirani glas radnika
U Hrvatskoj djeluje nekoliko sindikalnih organizacija koje okupljaju radnike zaposlene u zaštitarskoj djelatnosti. Među njima se ističu Opći sindikat MUP-a Republike Hrvatske, Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti (SZZD) te Republički sindikat radnika Hrvatske kroz svoj sektor RSRH Zaštita. Ove organizacije djeluju kroz pružanje pravne pomoći članovima, sudjelovanje u kolektivnim pregovorima, upozoravanje na nepravilnosti u sektoru te komunikaciju s državnim institucijama. Sindikati također nastoje potaknuti veće uključivanje radnika u sindikalno organiziranje, što je u privatnoj zaštiti često izazovno zbog velikog broja tvrtki i raspršenosti radne snage. Iako njihov utjecaj ovisi o broju članova i spremnosti radnika na organiziranje, sindikati u mnogim slučajevima predstavljaju važan mehanizam zaštite radničkih prava i profesionalnog dostojanstva.
Strukovne udruge i jačanje profesionalnog identiteta
Uz sindikate, u sektoru djeluju i strukovne udruge koje nastoje promicati profesionalne standarde i unaprijediti položaj zaštitara u društvu. Jedna od takvih organizacija je Hrvatska udruga zaštitara i čuvara HUZC, koja okuplja pripadnike struke s ciljem promicanja profesionalnosti, stručnog usavršavanja i suradnje.
Takve udruge često djeluju kao platforma za razmjenu iskustava među kolegama, ali i kao glas struke prema javnosti i institucijama. Ujedno nastoje potaknuti raspravu o razvoju zaštitarske profesije, edukaciji zaposlenika te standardima koji bi mogli pridonijeti većem ugledu djelatnosti.
Povijesni pokušaji okupljanja zaštitara
Ideja organiziranog okupljanja zaštitara u Hrvatskoj nije nova. Jedan od ranijih pokušaja bio je osnivanje udruge Ujedinjeni hrvatski zaštitari (UHZ), koja je osnovana 2012. godine kao dragovoljna i izvanstranačka organizacija s ciljem povezivanja radnika iz zaštitarske djelatnosti. UHZ je nastojao stvoriti platformu kroz koju bi se zaštitari mogli organizirati, razmjenjivati iskustva i zajednički djelovati u cilju poboljšanja radnih uvjeta i statusa profesije. Iako ta udruga danas više nije aktivna kao nekada, njezino djelovanje ostalo je zabilježeno kao jedan od pokušaja da se zaštitari u Hrvatskoj okupe i artikuliraju zajedničke interese.
Društvene mreže kao novi prostor komunikacije
Razvojem društvenih mreža komunikacija unutar zaštitarske zajednice uvelike se preselila na internetske platforme. Facebook je postao jedno od glavnih mjesta gdje zaštitari iz različitih dijelova Hrvatske razmjenjuju informacije, iskustva i savjete. Posebno su aktivne grupe poput "Zaštitarski kutak" i "Zaštitari – trebate posao???". U tim se grupama raspravlja o svakodnevnim izazovima u poslu, dijele informacije o slobodnim radnim mjestima i razmjenjuju iskustva iz različitih tvrtki i radnih okruženja.
Osim profesionalne komunikacije, takve grupe često služe i kao mjesto socijalizacije među kolegama iz struke. Za mnoge zaštitare upravo su takve online zajednice postale važan kanal međusobne podrške i informiranja, osobito u sektoru u kojem radnici često rade samostalno na različitim lokacijama.
Što kažu sami zaštitari?
U raspravama među zaštitarima često se mogu čuti različita mišljenja o stanju u sektoru. Dok jedni ističu kako su sindikati i strukovne udruge važni za zaštitu radničkih prava i podizanje standarda profesije, drugi smatraju kako je potrebno još snažnije zajedništvo i veća uključenost samih radnika u takve organizacije. Mnogi zaštitari ističu kako se promjene u sektoru teško mogu postići bez šire podrške same struke. Upravo zato dio rasprava danas se vodi i na društvenim mrežama, gdje radnici otvoreno razmjenjuju iskustva o radnim uvjetima, plaćama, rasporedima smjena i odnosima unutar tvrtki.
Sve češće se može čuti i pitanje koje se provlači kroz mnoge rasprave među zaštitarima: može li se položaj zaštitara u Hrvatskoj promijeniti bez snažnijeg zajedništva unutar same struke? To je pitanje na koje zasad nema jednostavnog odgovora, ali sve je više onih koji smatraju da upravo kroz sindikate, strukovne udruge i međusobno povezivanje zaštitari mogu pronaći put prema jačem i organiziranijem predstavljanju svojih interesa.
Izazovi i budućnost struke
Privatna zaštita danas predstavlja važan dio sigurnosnog sustava moderne države. Međutim, unutar same djelatnosti i dalje postoje brojna pitanja vezana uz radne uvjete, status profesije i dugoročnu održivost sektora. U takvom okruženju sindikati, strukovne udruge i neformalne zajednice na društvenim mrežama imaju značajnu ulogu u povezivanju radnika i pokretanju rasprave o budućnosti djelatnosti. Upravo kroz takve oblike organiziranja zaštitari nastoje pronaći načine kako unaprijediti svoj profesionalni položaj i osigurati dostojanstvene uvjete rada.
Dok god postoje izazovi s kojima se radnici susreću u svakodnevnom radu, organizacije koje ih okupljaju – bilo formalne ili neformalne – ostat će važan oslonac zaštitarskoj zajednici u Hrvatskoj. Upravo kroz takve oblike organiziranja čuvari i zaštitari nastoje osigurati ne samo bolji profesionalni status, nego i dostojanstvo profesije koja je važan dio ukupnog sigurnosnog sustava društva. (Eugen Antić)