© UNFCCC/Kiara Worth
Razgovori na klimatskom summitu COP30 u Belému, Brazil, prekinuti su u četvrtak nakon što je izbio požar na mjestu održavanja, što je izazvalo evakuacije koje su zaustavile pregovore između više od 190 delegacija. S obzirom na to da je summit trebao završiti u petak, prekid se dogodio u kritičnom trenutku dok su zemlje bile zaglavljene u napetim raspravama o fosilnim gorivima i financiranju klime. Ishod ovih razgovora široko se smatra lakmus testom za pretvaranje desetljeća klimatskih obećanja u konkretne akcije.
U praksi, rasprave na COP30 vrte se oko tri velika pitanja:
1. Kako zemlje mogu pojačati djelovanje u području klime?
S obzirom na to da se planet zagrijava rekordnom brzinom i da se klimatske katastrofe intenziviraju, smanjenje emisija i prilagodba utjecajima dominiraju dnevnim redom. Delegati razmatraju ključne alate:
• Nacionalno određeni doprinosi (NDC): Nacionalni klimatski planovi ažuriraju se svakih pet godina. Na COP30, zemlje razmatraju nove načine za poticanje ambicija i ubrzanje provedbe.
• Postupno ukidanje fosilnih goriva: COP28 dogovorio je „prijelaz s fosilnih goriva“. Sada pregovarači raspravljaju o tome treba li postaviti jasniji, kontekstualni plan za tu promjenu.
• Nacionalni planovi prilagodbe (NAP): 72 zemlje su podnijele planove, ali većini nedostaju sredstva. Jedan prijedlog: utrostručenje financiranja prilagodbe do 2025.
• Globalni cilj prilagodbe: Razgovori se usredotočuju na otprilike 100 pokazatelja za praćenje napretka u prilagodbi diljem svijeta.
• Plan financiranja šuma: Već ga podržava 36 vlada koje predstavljaju 45 posto globalnog šumskog pokrova i 65 posto BDP-a. Cilj mu je zatvoriti godišnji jaz od 66,8 milijardi dolara za zaštitu i obnovu tropskih šuma.
2. Kako novac i tehnologija mogu doći do onih kojima su najpotrebniji?
Sama politička obećanja neće riješiti klimatsku krizu – potrebni su im stvarni resursi. Pregovarači COP30 istražuju načine za oslobađanje financija i tehnologije:
• Članak 9.1 Pariškog sporazuma: Razvijene zemlje moraju financijski podržati zemlje u razvoju. Delegati razmatraju akcijski plan i alate za odgovornost.
• Plan puta od Bakua do Belema do 1,3 bilijuna dolara: Prijedlog za mobilizaciju 1,3 bilijuna dolara godišnje za zemlje u razvoju, s pet područja djelovanja i instrumentima bez duga o kojima se raspravlja.
• Fond za gubitke i štete: Osnovan na COP27 i pokrenut na COP28 kako bi se pomoglo zemljama najteže pogođenim klimatskim utjecajima. Fond stiže na COP30 nedovoljno financiran, što je izazvalo pozive za veće doprinose.
• Zeleni klimatski fond: Najveći svjetski klimatski fond, ali njegov posljednji ciklus obnavljanja pokazao je znakove pada.
• Globalni fond za okoliš: Pruža bespovratna sredstva zemljama u razvoju, ali trenutno financiranje smatra se neadekvatnim.
• Program implementacije tehnologije: Cilj mu je poboljšati pristup klimatskim tehnologijama, ali pregovori su i dalje podijeljeni oko financijskih i trgovinskih prepreka.
• Jednostrane mjere ograničavanja trgovine: Trgovinske politike povezane s klimom koje mogu staviti zemlje u nepovoljan položaj. Jedna ideja: stvoriti platformu za procjenu njihovog utjecaja.
3. Kako djelovanje u području klime može biti pravedno i uključivo?
Čak i uz financiranje, velike tranzicije riskiraju produbljivanje nejednakosti osim ako ne zaštite ranjive zajednice. Pregovarači rade na okvirima za osiguranje pravednosti:
• Program rada za pravednu tranziciju: Promiče socijalnu pravdu, dostojanstven rad i održivi razvoj. Zemlje očekuju praktičan okvir usklađen sa stvarnošću radnika i zajednica.
• Plan djelovanja za rodnu ravnopravnost: Vodi integraciju rodnih perspektiva u djelovanje u području klime. Prvi plan usvojen je 2017.; ažurirana verzija trebala bi biti objavljena na COP30.
Zašto je ono što se događa u Belému važno
Odluke donesene u Belému oblikovat će način na koji će se Pariški sporazum pretvoriti u djela i hoće li globalni klimatski ciljevi ostati dostižni. Iza zatvorenih vrata, raspoloženje je jasno: vremena je malo, a kompromis ne može čekati. Ove odluke oblikovat će ne samo tempo smanjenja emisija, već i hoće li se pravda ostvariti za autohtone narode, kao i za Afriku i zemlje u razvoju, koje snose najveći teret klimatskih utjecaja unatoč tome što su najmanje doprinijele krizi.
UN News