Eugen Antić
Već neko vrijeme svjedočimo povećanom broju pljački blindiranih vozila koje se odvijaju bez izravnog sukoba. Pljačkaši ne napadaju vozilo dok su zaštitari unutra, već koriste trenutak kada ono ostaje bez nadzora, dok se preuzima ili odlaže novac. Time izbjegavaju izravan sukob i rizik od pucnjave, a cilj postižu gotovo bez otpora. Ovaj trend pokazuje da sofisticirani kriminalci sve češće biraju „tihi“ i brzi modus operandi, oslanjajući se na ljudske i proceduralne propuste umjesto sile.
Sve veći broj kriminalaca bira “tihi” i brzi modus operandi, oslanjajući se na proceduralne i ljudske propuste umjesto na silu. Sigurnosni stručnjaci ovakav oblik pljačke klasificiraju kao opportunity theft (krađa koja se događa zbog iskorištavanja trenutne prilike ili propusta u proceduri, bez nasilja op. a.), dok se u medijima slikovito naziva walk-in theft (krađa nenasilnim ulaskom op.a.), jer pljačkaši doslovno ušetaju u vozilo bez nadzora. Dok su ranije najčešći bili oružani napadi i konfrontacije sa zaštitarima, sada se sve češće radi o krađama koje se odvijaju u nekoliko sekundi, bez nasilja i gotovo neprimjetno. Ovakav pristup, iako možda izgleda „lakši“ ili „manje dramatičan“, zapravo je sofisticiran i zahtjeva od zaštitara još veću disciplinu i dosljedno poštivanje procedura.
Ovaj trend nije izoliran slučaj – slične metode bilježe se i u drugim zemljama, gdje pljačkaši koriste svaki trenutak nepažnje posade blindiranih vozila. Svjetska iskustva pokazuju nam kako njihova iskustva mogu poslužiti kao upozorenje i lekcija za poboljšanje sigurnosnih protokola u Hrvatskoj.
Svjetska iskustva s ovom problematikom
Ovakav modus operandi možda je nov u Hrvatskoj, ali nije nov u svijetu i već se dulje bilježi u nizu zemalja. U Španjolskoj i Francuskoj evidentirani su slučajevi u kojima kriminalci prate blindirana vozila i čekaju trenutak kada zaštitari ulaze u banku ili trgovački centar. Tada, bez upotrebe sile, jednostavno uzimaju torbe s novcem iz vozila. Slična praksa poznata je i u Velikoj Britaniji, gdje se govori o takozvanim „walk-in thefts“. Riječ je o krađama koje se odvijaju u trenutku nepažnje, često bez ikakvog oružja, a oslanjaju se isključivo na brzinu i iznenađenje. U Latinskoj Americi prevladava nasilniji tip oružanih prepada, ali i ondje u većim gradovima raste broj „tihih krađa“ – situacija u kojima se iskorištava činjenica da je vozilo ostavljeno otključano ili bez nadzora. U svim ovim primjerima zajednički je nazivnik isti: pljačkaši koriste proceduralne propuste, a ne nužno silu.
Za kriminalce ovakav pristup ima niz prednosti. Rizik je znatno manji jer se izbjegava izravan obračun s naoružanim zaštitarima. Sama operacija traje vrlo kratko, ponekad svega nekoliko sekundi, što dodatno smanjuje šanse za intervenciju. Osim toga, takve krađe istražiteljima mogu biti puno zahtjevnije, jer nema oružanog sukoba, panike među svjedocima ili tragova nasilja – kriminalci često koriste vozila za bijeg koja ne privlače pažnju i ne ostavljaju jasne dokaze.
Teorija mogućnosti kriminala – što znači za blindirana vozila?
Teorija mogućnosti kriminala polazi od pretpostavke da počinitelji donose racionalne odluke te biraju mete koje im nude visoku dobit uz minimalan trud i rizik. Ova teorija korisna je za razumijevanje kriminalnog okruženja jer naglašava ulogu ljudskih i proceduralnih slabosti.
Ipak, ima i kritika. Prema protivnicima, dodatne mjere zaštite (brave, alarmi, nadzor) često samo premještaju kriminal na drugo mjesto, vrijeme ili cilj. Također, ističe se da bez rješavanja dubljih psiholoških i socijalnih uzroka kriminala ne može doći do stvarnog smanjenja stopa kriminaliteta.
Međutim, kada je riječ o „tihim upadima“ u blindirana vozila, ova kritika gubi na važnosti. Zaštitarske tvrtke i njihovi djelatnici ne mogu utjecati na globalne trendove kriminala, ali mogu smanjiti vlastitu ranjivost. Sprječavanje prilike da se incident dogodi baš na njihovom vozilu presudno je za sigurnost i profesionalni ugled.
Kako se "walk-in theft" primjenjuje na blindirana vozila?
Pojam "walk-in theft", koji se obično odnosi na krađe iz kuća ili trgovina bez nasilnog ulaska, našao je primjenu i u svijetu pljački blindiranih vozila za prijevoz novca. Iako su ova vozila dizajnirana da budu gotovo neprobojna, pljačke se ipak događaju, najčešće zbog ljudskog faktora ili propusta u sigurnosnim procedurama. U tom kontekstu, "walk-in theft" označava krađu koja se oslanja na brzinu i nepažnju, a ne na silu.
Ovo je najčešći scenarij koji se savršeno uklapa u definiciju "walk-in" krađe. Iako je posada blindiranog vozila naoružana i obučena, ključno je dosljedno poštivanje sigurnosnih procedura. Do krađe dolazi kada članovi posade privremeno ostave vozilo bez nadzora, često s otvorenim ili otključanim stražnjim vratima dok obavljaju dostavu ili preuzimanje novca. Lopovi, koji često imaju prethodna saznanja o ruti ili slabim točkama, iskoriste taj trenutak nepažnje. Mogu brzo ući, zgrabiti vreće s novcem i pobjeći prije nego što posada shvati što se dogodilo. Ovakve pljačke često uključuju "insajderske" informacije koje pomažu lopovima da točno znaju kada je vozilo najranjivije.
Pljačkaši mogu kreirati lažne situacije kako bi privukli pažnju posade. Na primjer, mogu namjerno blokirati vozilo, izazvati manji prometni sudar ili simulirati nesreću. Dok se posada bavi lažnom situacijom, drugi pljačkaši brzo ulaze u vozilo kroz otključana vrata ili koriste ključ koji je ostao u bravi. Iako ovo nije klasičan "walk-in theft" jer uključuje element prijevare, mehanizam krađe je sličan: oslanja se na ulazak u vozilo koje je, zbog trenutačne nepažnje, ranjivo.
Dok se većina pljački blindiranih vozila odvija uz upotrebu sile i oružja, "walk-in theft" predstavlja oportunistički i ne-nasilni pristup. On je podsjetnik da čak i najsofisticiranija sigurnosna oprema ne može zamijeniti budnost i dosljedno pridržavanje procedure.
Prevencija tihog upad u blindirana vozila
Kako spriječiti ovakav tip pljački? Stručnjaci za sigurnost ističu da je ključ u kombinaciji discipline i tehnologije. Prije svega, vozilo nikada ne smije ostati otključano ni bez nadzora. Ugradnja automatskih blokada vrata, sustava daljinskog zaključavanja, GPS praćenja i unutarnjih sefova s vremenskim odgodama značajno smanjuje rizik.
Na operativnoj razini preporučuje se da u vozilu uvijek ostane barem jedan zaštitar, dok drugi – ako je moguće – osigurava prostor ispred vozila, a treći obavlja preuzimanje ili predaju novca. Posebno se naglašava da operacija ne smije biti rutinska ni brzinska. Prvi zaštitar koji izlazi iz vozila treba pregledati okolicu, provjeriti sve prilazne putove i obratiti pažnju na sumnjive aktivnosti, vozila ili osobe. Važno je zabilježiti registracije, opise i ponašanja te, prema potrebi, odmah obavijestiti policiju.
Kod većih distribucija gotovine zaštitarske tvrtke mogu na lokaciju poslati i interventnu grupu kao prethodnicu, koja će prije dolaska vozila detaljno pregledati teren i osigurati da nema prijetnji.
Policija u ovom segmentu može pomoći kroz planiranje ruta, povremene promjene vremena obilaska i pojačan nadzor na rizičnim lokacijama. Konačno, presudna je i stalna edukacija zaštitara. Simulacije ovakvih scenarija pomažu im da razviju svijest kako upravo najmirniji trenutak – onaj kad sve djeluje rutinski i bezopasno – često predstavlja najveću opasnost.
Pljačke blindiranih vozila bez pucnjave postaju „elegantniji“ oblik kriminala – tihe, brze i s prividno malim rizikom. No upravo zato predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosnom sustavu, jer ukazuju na slabosti procedura, a ne na hrabrost pljačkaša. Prevencija leži u kombinaciji edukacije, tehnologije, discipline, osjećaja za posao i stalnoj prilagodbi taktika zaštite.
Slični scenariji događaju se i renomiranim međunarodnim tvrtkama – čak i među globalnim liderima u privatnoj zaštiti povremeno se pojave „izolirani incidenti“ koji, iako rijetki, potvrđuju da apsolutna sigurnost ne postoji. Naše hrvatske tvrtke koje se bave distribucijom novca uživaju vrhunsku reputaciju u industriji, ali i one, kao i svi najbolji na svijetu, moraju računati na činjenicu da se neočekivani incidenti ipak mogu dogoditi. Upravo stalno prilagođavanje procedura i učenje iz iskustava osigurava da sustav ostane korak ispred kriminalaca.
I za kraj: Zaštitari, ne dopustite da postanete žrtve oportunističke krađe (opportunity theft)!
Zapamtite – pljačkaši koriste trenutke vaše rutine, žurbe ili nepažnje. Najmirniji trenutak često je i najopasniji.
- Nikada ne ostavljajte blindirano vozilo bez nadzora – barem jedan zaštitar mora uvijek ostati unutra.
- Prije preuzimanja/predaje novca pregledajte okolinu i zabilježite sumnjive osobe ili vozila.
- Ne ostavljajte otključana vrata – koristite automatsko zaključavanje i uvijek provjerite brave.
- Ne napuštajte novac ili torbe bez kontrole – čak i na nekoliko sekundi.
- Budite svjesni svoje okoline – izbjegavajte predvidljive obrasce kretanja i rasporede.
- Ne žurite! Svaka isporuka zahtijeva provjeru i pridržavanje procedura.
- Odmah prijavite sumnjive osobe, vozila ili aktivnosti nadređenima ili policiji.
- Za veće iznose koristite interventne grupe i prethodnu provjeru terena.
- Ostanite fokusirani i disciplinirani – najmirniji trenutak može biti najopasniji.
Slike je ilustrativna. Foto: Loomis.us