20.4.2023.

U HNB-u održan Okrugli stol "Financiranje energetske učinkovitosti i otpornosti na klimatske promjene u sektoru zgradarstva"

Regionalna energetsko-klimatska agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) je u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i Uredom Europske investicijske banke u Hrvatskoj danas u HNB-u organizirala Okrugli stol "Financiranje energetske učinkovitosti i otpornosti na klimatske promjene u sektoru zgradarstva". Uvodne govore i prezentacije održali su Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a, Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB grupe u Hrvatskoj, EIB Hrvatska te Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, Marko Škreb, međunarodni ekonomski konzultant i bivši guverner HNB-a, Miljenko Sedlar, pomoćnik ravnatelja, REGEA-a i Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnika za ekološku održivost Grada Zagreba.

Sandra Švaljek je u svom govoru istaknula da je Hrvatska narodna banka sada dioEurosustava, te da je Europska središnja banka vrlo jasno odredila svoj odnos prema klimi i okolišu. Klimom i okolišem, kazala je zamjenica guvernera, bavi se na tri razine - kao institucija zadužena za monetarnu politiku, kao regulator i supervizor bankovnog sustava tekao jedna od institucija Europske unije. "Kao institucija zadužena za monetarnu politiku,zbog toga što klima na različite načine utječe na mogućnost ostvarivanja stabilnosti cijena kao primarnog cilja; kao institucija zadužena za superviziju banaka jer ispravno uočavanja i upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima doprinosi stabilnosti i sigurnosti bankovnog sustava te kao institucija EU-a koja je dužna podupirati opće ekonomske politike EU-a, ne dovodeći u pitanje primarni cilj, pri čemu u opće ekonomske politike spada i visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša. Kada je riječ o investicijama u energetsku efikasnost zgrada, one se mogu smatrati kako mjerama ublažavanja klimatskih promjena, tako imjerama prilagodbe klimatskim promjenama jer nam omogućavaju da u našim domovima ugodno živimo i tijekom sve toplijih ljeta te da naš standard ne ugrozi porast cijena fosilnih goriva zbog provedbe klimatskih politika. Danas smo ovdje kako bismo jačali svijest o prednostima ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti u području zgradarstva, a kao i sve održive aktivnosti, ova ulaganja zahtijevaju informiranje, poticanje i edukaciju o posljedicama, konkretno, o prednostima ulaganja u energetsku efikasnost za kućanstva, poduzetnike i banke", naglasila je tom prilikom Sandra Švaljek, dodajući da je potrebno razbiti predrasudu da je klimatska tranzicija nužno povezana sa slabljenjem rasta.

Voditeljica Grupe Europske investicijske banke u Hrvatskoj Slađana Ćosić u svom je uvodnom obraćanju istaknula da je Europska investicijska banka kao klimatska banka EU spremna podržati projekte na području energije i klime te dodala kako će se energetska ulaganja moratiudvostručiti na više od 400 milijardi eura godišnje kako bi se ispunili EU klimatski ciljevi. Pojasnila je i da se čak tri četvrtine europskih zgrada smatra energetski neučinkovitima te da je potrebno udvostručiti energetsku obnovu zgrada do 2030. godine.

Europska investicijska banka u 200. godinu 58% portfelja usmjerila je prema klimatskim akcijama i održivom okolišu.

"Naše zgrade trebaju kombinirati zelenu infrastrukturu i najsuvremenije tehnologije, ali i biti ukorijenjene u društvo, to je razlog zašto moramo razumjeti koncepte poput priuštivog stanovanja. Zato mi je iznimno drago što mogu naša 4 najveća grada, Zagreb, Osijek, Rijeku i Split, istaknuti kao one koji su to prepoznali i kojima razvijamo upravo takav koncept, za što su pokazali spremnost i političku volju.

Danas smo ovdje kako bismo razmijenili ideje, otvorili nove mogućnosti, ali i kako bismo se još bolje međusobno razumjeli. Nažalost, tranzicija se neće dogoditi samo zato što je to dobro za klimu ili društvo. Mora biti i isplativa. Danas smo tu da od strane energetskih agencija pokažemo da je to najisplativija i najvažnija investicija koja se mora dogoditi u našem društvu. Za to treba stvoriti uvjete, a to se prvenstveno radi oporezivanjem neželjenih pojava, emisijskim jedinicama kako to predlaže nova regulativa Fit for 55 i na slične načine, a ne subvencioniranjem bez kriterija, sve i svima.

Prilagodba klimi je nužna; samo ublažavanje nije dovoljno. Našu infrastrukturu treba prilagoditi novim uvjetima", istaknuo je ravnatelj REGEA-e dr.sc. Julije Domac u uvodnom obraćanju.

Nakon uvodnih obraćanja i prezentacija održan je zanimljiv Okrugli stol pod nazivom "Kako financirati mjere energetske učinkovitosti i povećanja otpornosti na klimatske promjene u sektoru zgradarstva" na kojem su sudjelovali Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke, Toma Pasarić iz Erste banka Hrvatska, Dalibor Dakić, direktor tvrtke Promo21 d.o.o te Hrvoje Maras, glavni ekonomist, REGEA-e.

Na okruglom stolu raspravljalo se o izazovima i prilikama za financiranje energetske učinkovitosti i otpornosti na klimatske promjene u građevinskom sektoru u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na uključivanje financijskog sektora.

Tom prilikom je posebno naglašeno da građevinski sektor u Hrvatskoj i globalno ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, s obzirom na to da na njega otpada približno 40% potrošnje energije i 30% emisija stakleničkih plinova.

Istaknuto je i da Europska unija teži klimatskoj neutralnosti, ali i osiguranju vlastitih izvora energije zbog čega je potrebno do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za čak 95% u odnosu na 1990. Zgrade su u tom kontekstu poseban izazov jer je potrebno osigurati ogromna financijska sredstva potrebna za energetsku obnovu i zamjenu izvora energije za grijanje i hlađenje.

Nadalje, tema energetske učinkovitosti zgrada vrlo je važna i zbog toga što je Europski Parlament izglasao Fit For 55 i jasno naglasio da će započeti s penaliziranjem svih većih zagađivača, uspostavljajući tako novi sustav plaćanja emisija za zgradarstvo i promet.

Nacionalne i lokalne vlasti suočavaju se, uslijed toga, s novim troškovima pri provedbi radnji i mjera planova prilagodbe klimi. Novi troškovi proizlaze iz aktivnosti izravne prilagodbe kao što je izgradnja novih građevinskih struktura i povećanih troškova energije, dobara i usluga zbog njihove proizvodnje u promjenjivim klimatskim uvjetima. Za aktivnosti i mjere prilagodbe klimatskim promjenama važno je uspostaviti financijsku strategiju i osigurati financiranje iz više izvora, javnih i privatnih. Kapacitet postojećih javnih izvora financiranja, primjerice državni proračun, ima niz ograničenja koja onda djeluju kao ograničenje za provedbu planova prilagodbe klimatskim promjenama.

Osim uštede energije i smanjenja računa, projekti koji pridonose klimatskim ublažavanjima i ciljevima prilagodbe također pridonose rastu u građevinskom sektoru i povezanim industrijama, stvaraju nova radna mjesta, povećavaju tržišnu vrijednost nekretnina i poboljšavaju životne uvjete.

Kroz današnje rasprave, okrugli stol je nastojao identificirati praktična rješenja i strategije za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama u hrvatskom građevinskom sektoru. Suradnja između financijskog sektora na čelu s Hrvatskom narodnom bankom, Europske investicijske banke, javne uprave i poduzetnika, zaključeno je, ključna je u stvaranju potrebnih financijskih mehanizama i regulatornih okvira koji potiču ulaganja u održive zgrade.