Imovinski kriminalitet, ili kolokvijalno onaj tzv. klasični, teške krađe, provalne krađe, razbojništva i krađe vozila najviše je bio 'pogođen' pandemijom covida tijekom 2020. godine, a za konačnu ocjenu u 2021. godine treba pričekati statistička izvješća početkom sljedeće godine, piše Jutarnji list u kojem navode faktore „koji su otežavali 'posao' počiniteljima kaznenih djela“. To su smanjena pokretljivost stanovništva, bivanje u stanu ili kući, ograničenje kretanja tijekom nekoliko mjeseci i blokadni policijski punktovi.
U prilog tome svjedoče i podaci MUP-a o trendovima kretanja imovinskih kaznenih djela. U 2020. godini zabilježeno ih je 9.521, što je u usporedbi s 2019. pad od 12,7 % (11.579-2019.). U 94,1 posto slučajeva počinitelj je bio nepoznat, što je i inače jedna od karakteristika tih kaznenih djela.
U strukturi imovinskog kriminaliteta pad bilježe posebno teške krađe za 17,8 % i provalne krađe od 17,5 %, a blagi porast bilježi se tijekom srpnja i kolovoza te tijekom prosinca za vrijeme godišnjih odmora i božićno-novogodišnjih blagdana. Najveći pad provala je uočen kod dječjih vrtića i škola, a od svih provala u vikendice policija je riješila njih polovicu.
Po rasprostranjenosti imovinskih kaznenih djela, njih 41,6 posto zabilježeno je na području PU zagrebačke. Potom je po brojnosti tih kaznenih djela PU primorsko-goranska s 802 kaznena djela, istarska sa 795, splitsko-dalmatinska s 532, zadarska s 511, te osječko-baranjska s 499 kaznenih djela. U 2020. policija je evidentirala najmanji broj krađa u protekla dva desetljeća – 9.833, a 2012. godine bilo ih je 16.090. I kod krađa automobila zabilježen je prošle godine pad od 28,5 posto – zabilježeno ih je 523, a 2019. godine 731.
Više ovdje
.jpg)