14.9.2021.

Nekontrolirana nejednakost potkopava društvenu koheziju

FOTO: UN

Obilježavanje 75. godišnjice UN-a prošle godine potaknulo je veliku internu raspravu o njegovoj budućnosti i novom smjeru daleko od konsenzusa postignutog prvih dana nakon Drugog svjetskog rata. Ova razmišljanja rezultirala su zajedničkom agendom, značajnim novim izvješćem kojeg je objavio glavni tajnik UN-a, u kojem se izlaže vizija budućnosti globalne suradnje.

Guterres je izvješće pokrenuo na sastanku Generalne skupštine u petak, upučujući oštre primjedbe zbog lošeg stanja svijeta za koji je rekao da je pod ogromnim stresom, te upozorio da svijet riskira budućnost "ozbiljne nestabilnosti i kaosa”.

"Od klimatske krize do našeg samoubilačkog rata protiv prirode i sloma biološke raznolikosti, naš globalni odgovor je preslab, prekasan", rekao je glavni tajnik. „Nekontrolirana nejednakost potkopava društvenu koheziju, stvarajući krhkosti koje utječu na sve nas. Tehnologija napreduje bez zaštitnih ograda kako bi nas zaštitila od svojih nepredviđenih posljedica”, poručio je Guterres.

U izvješću su izložene dvije kontrastne budućnosti: jedna zbog sloma i trajne krize, a druga u kojoj dolazi do napretka, i vodi u zeleniju, sigurniju budućnost.

Scenarij sudnjeg dana opisuje svijet u kojem COVID-19 beskrajno mutira jer bogate zemlje gomilaju cjepiva, a zdravstveni sustavi su preopterećeni.U budućnosti planet postaje nenastanjiv zbog porasta temperatura i ekstremnih vremenskih pojava, a milijun vrsta je na rubu izumiranja. To je popraćeno kontinuiranom erozijom ljudskih prava, masovnim gubitkom radnih mjesta i prihoda, te sve većim prosvjedima i nemirima, te nasilnom represijom.

A mogli bismo i drugačije...

Ili bismo mogli krenuti drugim putem, dijeleći cjepiva na jednak način i potaknuti održivi oporavak u kojem se globalno gospodarstvo preoblikuje u održivije, otpornije i uključivo.

Dekarbonizacijom gospodarstva globalni porast temperature bio bi ograničen, zemlje koje su bile pod utjecajem klimatskih promjena bile bi podržane, a ekosustavi sačuvani za buduće generacije, kaže se u izvješću.

Ovaj pristup najavio bi novu eru multilateralizma u kojem zemlje zajedno rade na rješavanju globalnih problema; međunarodni sustav radi brzo kako bi zaštitio sve osobe u hitnim slučajevima; a UN je općenito priznat kao pouzdana platforma za suradnju.
Važnost zaštite ranjivih skupina prepoznata je u obvezama ravnopravnosti spolova, što uključuje jačanje socijalne zaštite i promicanje rodnog pariteta.

Osiguranje održivijeg globalnog gospodarstva identificirano je kao cilj, uz podršku najsiromašnijima, a spominje se  i pravedniji međunarodni trgovački sustav.

Posebno se spominju klimatske akcije s obvezama u cilju ograničenja zagrijavanja na 1,5 stupnja iznad razine prije industrije, te neto nulte emisije ugljika do 2050. godine, kao i okončanja subvencija za fosilna goriva, transformacije prehrambenih sustava i paketa potpore za zemlje u razvoju.

Uzimajući u obzir tekuću zdravstvenu krizu koju je izazvala pandemija COVID-19, izvješće poziva na plan cijepljenja od 50 milijardi dolara, kako bi se barem udvostručila proizvodnja cjepiva, osiguravajući da dosegnu najmanje 70 posto svjetske populacije u prvoj polovici iz 2022. godine

Summit of the Future

Kako bi se postigli ti ciljevi, glavni tajnik preporučuje Summit of the Future, koji bi "stvorio novi globalni konsenzus o tome kako bi naša budućnost trebala izgledati i kako je možemo osigurati".

Na sastanku na vrhu razmatrat će se višegodišnja pitanja mira i sigurnosti, postavljanjem „Nove agende za mir“, s više ulaganja za izgradnju mira, potporom za sprječavanje regionalnih sukoba, smanjenjem strateških rizika poput nuklearnog oružja i kibernetskog rata oženim krajolikom i donošenje učinkovitih rješenja.

Povrh Summita budućnosti, izvješće predlaže dvogodišnje sastanke na visokoj razini na razini šefova država i vlada, između G20, ECOSOC-a, čelnika međunarodnih financijskih institucija i glavnog tajnika UN-a, čiji je cilj stvaranje održivije, uključivo i otpornije globalno gospodarstvo.

Izvješće također poziva na bolje partnerstvo između vlada, multilateralnih organizacija, privatnog sektora i civilnog društva; i hitnu platformu za bolju pripremu za globalne krize, s jačom globalnom zdravstvenom sigurnošću.

Jedan primjer je stvaranje Futures Laba, koji bi radio s partnerima, uključujući vlade, akademsku zajednicu, civilno društvo i privatni sektor, na izdavanju redovitih izvješća o megatrendovima i katastrofalnim rizicima.

Osim toga, predlažu se mjere za obrazovanje, osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje, uključujući Summit za transformaciju obrazovanja koji je planiran za 2022., kako bi se riješila kriza učenja i proširile mogućnosti i nada za 1,8 milijardi mladih ljudi u svijetu, te globalni društveni summit organiziran 2025., koji bi koordinirao međunarodne napore za stvaranje mirnih, sigurnih društava temeljenih na ljudskim pravima i dostojanstvu za sve.

Ovi sastanci koordinirali bi napore na donošenju inkluzivnih i održivih politika koje zemljama omogućuju pružanje osnovnih usluga i socijalne zaštite svojim građanima. "Vlade se više nikada ne bi trebale suočiti s izborom između opsluživanja svog naroda ili servisiranja duga", rekao je Guterres.

Ostali prijedlozi vezani uz UN tiču ​​se poboljšanog sudjelovanja mladih u političkom procesu i napora za smanjenje nezaposlenosti mladih. Izvješća preporučuju imenovanje posebnog izaslanika za buduće generacije kako bi se dala težina interesima onih koji će se roditi u nadolazećem stoljeću, te novi Ured za mlade UN -a za jačanje angažmana s mladima u cijelom radu Organizacije.

Budući da UN započinje Desetljeće djelovanja - 10 godina za postizanje stvarnog napretka u ispunjenju obećanja o održivoj, pravednijoj budućnosti do 2030. - postoji prilika za promjenu svijeta na bolje, s multilateralizmom u središtu procesa.

Međutim, kako pokazuje "scenarij sloma", neuspjeh u učinkovitoj suradnji riskira značajnu, nepovratnu štetu planetu, pa čak i samom životu. U svom govoru pred Općom skupštinom,  Guterres je naglasio da je naša zajednička agenda vođena solidarnošću, "načelom zajedničkog rada, uviđajući da smo međusobno vezani i da nijedna zajednica ili država, koliko god moćna bila, ne može sama riješiti svoje izazove". (N.G.K.)