Foto: Cavernia / CC BY-SA 4.0 – FGS Fulda (M1058)
U sklopu nastavka bilateralne vojno-obrambene suradnje između Hrvatske ratne mornarice i Ratne mornarice Savezne Republike Njemačke, u dubrovačkoj luci Gruž boravi njemački lovac na mine FGS Fulda. Brod boravi u službenom posjetu Dubrovniku i Hrvatskoj od 28. kolovoza do 2. rujna 2026. godine, nakon završetka zahtjevne operativne misije u Adenskom zaljevu u sastavu multinacionalnih pomorskih snaga. Privezivanje plovila ovakvih specifičnih taktičko-tehničkih značajki u luci Gruž pruža izvrsnu priliku za dublju analizu tehnologija detekcije minsko-eksplozivnih sredstava, kao i šireg okvira zaštite kritične pomorske infrastrukture i luka.
FGS Fulda pripada klasi Frankenthal Tip 332, seriji sofisticiranih protuminskih brodova izgrađenih u renomiranom njemačkom brodogradilištu Abeking & Rasmussen u Lemwerderu. Brod je ušao u operativnu službu 1997. godine i nalazi se u sastavu 3. flotile minolovaca sa sjedištem u Kielu pod zapovjedništvom Flotile 1. Plovilo je dugačko 54,2 metra, široko 9,2 metra, s gazom od 3 metra te ukupnom istisninom od 690 tona. Za razliku od klasičnih ratnih brodova, protuminski lovci zahtijevaju specifična konstrukcijska rješenja kako bi se smanjili fizikalni potpisi broda koji bi mogli aktivirati morske mine s magnetskim, akustičkim ili tlačnim upaljačima.
Trup broda izrađen je od nemagnetskog čelika posebne legure, što drastično smanjuje njegov magnetski otisak u morskom okruženju. Za osnovni pogon zadužena su dva MTU dizelska motora koji omogućuju postizanje maksimalne brzine od 18 čvorova. Međutim, tijekom samih operacija pretraživanja i neutralizacije mina posada prelazi na pomoćni električni pogonski sustav koji osigurava iznimno tiho kretanje i precizno održavanje pozicije bez stvaranja štetnih akustičkih vibracija u vodenom stupcu. Brod opslužuje posada od 36 članova pod zapovjedništvom kapetana fregate Michaela Voigta.
Detekcija i neutralizacija podvodnih prijetnji
Oprema broda FGS Fulda namijenjena je izviđanju, identifikaciji i uništenju pomorskih mina na svim dubinama plovidbenih ruta. Središnji dio sustava za pretraživanje čini trupni podvodni sonar DSQS-11A visoke rezolucije koji omogućuje detaljno skeniranje morskog dna i uočavanje predmeta iznimno malog odraza. Sustav funkcionira u kombinaciji s naprednim zapovjednim i informacijskim sustavom za protuminska djelovanja koji obrađuje podatke u realnom vremenu i olakšava donošenje odluka u zapovjednom središtu broda.
Nakon što sonar uoči sumnjivi objekt, s broda se lansira podvodna daljinski upravljana ronilica sustava Pinguin B3. Ronilica je opremljena optičkim kamerama i vlastitim aktivnim sonarom te šalje videozapis visoke razlučivosti natrag na brod radi konačne identifikacije prijetnje. Kada se potvrdno utvrdi da je riječ o morskoj mini, ronilica uz nju polaže eksplozivno punjenje za kontroliranu detonaciju. U slučajevima kada je potrebna ručna intervencija, angažiraju se specijalizirani protuminski ronioci za čije potrebe brod raspolaže vlastitom dekompresijskom komorom i posebnom opremom za spašavanje. Za potrebe samoobrane brod je opremljen automatskim topom Bofors 40 mm, prijenosnim protuzračnim raketnim sustavima Stinger te sustavima za izbacivanje mamaca MASS.
Operativni kontekst posjeta i pomorska sigurnost
Boravak njemačkog vojno obrambenog plovila FGS Fulda u dubrovačkom akvatoriju predstavlja nastavak kontinuiranih aktivnosti bilateralne vojne suradnje i zajedničkih vježbi unutar NATO saveza. Posjet neposredno slijedi nakon angažmana broda na području Adenskog zaljeva, gdje su njemačke pomorske snage sudjelovale u zaštiti trgovačkih plovnih puteva i borbi protiv pomorskih prijetnji u sklopu međunarodnih misija na osjetljivim pomorskim pravcima.
Razmjena iskustava između posade njemačkog broda i pripadnika Hrvatske ratne mornarice iznimno je važna za održavanje visoke razine interoperabilnosti u zadaćama zaštite morskih komunikacija, obalnog mora i lučkih akvatorija. Protuminska borba i zaštita kritične podmorske infrastrukture ostaju ključni elementi suvremene pomorske sigurnosti, pri čemu ovakvi posjeti dodatno učvršćuju obrambene veze partnera na Jadranskom moru. (E. Antić)