Međunarodna pomorska industrija nastavila je svoj dugoročni pozitivni sigurnosni trend tijekom prošle godine, ali sada treba svladati izazove bolesti COVID-19, primijeniti naučeno iz incidenta broda Ever Given u Sueskom kanalu te se pripremiti za izazove klimatskih i cyber-promjena.
Prema Izvješću o sigurnosti i brodskom prijevozu iz 2021. pomorskog osiguravatelja Allianz Global Corporate & Specialty SE (AGCS), broj izgubljenih velikih plovila ostao je na rekordno niskim razinama u 2020., dok broj prijavljenih incidenata iz godine u godinu opada.
„Brodarski sektor pokazao je veliku otpornost tijekom pandemije koronavirusa, o čemu svjedoče snažni obimi trgovine i oporavak koji danas vidimo u nekoliko dijelova industrije”, kaže kapetan Rahul Khanna, globalni voditelj konzaltinga za pomorske rizike u AGCS-u.
„Ukupni gubitci su na rekordno niskim razinama već treću godinu za redom. Međutim, ne ide sve glatko. Trenutačna kriza posada, sve veći broj problema s većim plovilima, zabrinutost zbog kašnjenja i smetnji u opskrbnom lancu, kao i poštovanje ekoloških ciljeva, donose značajne izazove u upravljanju rizicima za vlasnike brodova i njihove posade.”
Godišnja studija AGCS-a analizira izvještaje o gubitcima u prijevozu i nezgodama (incidentima) brodova veličine preko 100 bruto tona. Tijekom 2020. globalno je prijavljeno 49 potpunih gubitaka plovila, slično kao i godinu dana ranije (48), a riječ je o drugom najnižem ukupnom gubitku u ovom stoljeću. To predstavlja pad od 50 % tijekom 10 godina (98 u 2011.). Broj pomorskih nezgoda u 2020. pao je s 2.818 na 2.703. (za 4 %). Tijekom zadnjeg desetljeća došlo je do više od 870 pomorskih gubitaka.
Pomorska regija Južne Kine, Indokine, Indonezije i Filipina globalno je žarište gubitaka gdje se u 2020. dogodio svaki treći gubitak (16), a broj incidenata raste iz godine u godinu. Teretni brodovi (18) čine više od trećine brodova izgubljenih u prošloj godini i 40 % ukupnih gubitaka u zadnjem desetljeću. Glavni razlog ukupnih gubitaka u prošloj godini bilo je potonuće koje je bilo razlogom gubitka jednog od dvaju brodova. Oštećenja/kvarovi strojeva bili su glavnim uzrokom pomorskih incidenata na globalnoj razini, čineći njih 40 %.
COVID-19 čimbenici
Unatoč razornom gospodarskom utjecaju bolesti COVID-19, učinak na pomorsku trgovinu bio je manji nego što se prvotno strahovalo. Globalni obim pomorske trgovine na putu je da, nakon blagog pada u 2020., ove godine premaši razine iz 2019. Međutim, oporavak je i dalje nestabilan. Kašnjenja povezana s bolešću COVID-19 u lukama i problemi upravljanja brodskim kapacitetima doveli su do zagušenja u vrijeme najveće gužve te nedostatka praznih kontejnera. U lipnju 2021. procijenjeno je da je rekordnih 300 teretnih brodova čekalo ulazak u prenapučene luke. Vrijeme koje kontejnerski brodovi provedu čekajući na lučke vezove više se nego udvostručilo od 2019.
Situacija sa smjenama posada na plovilima predstavlja humanitarnu krizu koja i dalje utječe na zdravlje i dobrobit pomoraca. Procjenjuje se da je u ožujku 2021., zbog ograničenja vezanih uz COVID-19, oko 200.000 pomoraca ostalo na brodovima bez mogućnosti da se vrate u svoje države. Duga razdoblja na moru mogu dovesti do mentalnog umora i lošeg donošenja odluka što u konačnici utječe na sigurnost.
Pomorski incidenti koji su uključivali posade koje su bile na brodu duže nego što su trebale već su se događali. Obuka pomoraca pati, dok je privlačenje novih talenata, s obzirom na radne uvjete, problematično. Budući manjak posade mogao bi utjecati na rast potražnje za brodskim prijevozom nakon oporavka međunarodne trgovine.
Iako je COVID-19 do sada rezultirao ograničenim brojem izravnih pomorskih odštetnih zahtjeva, ovaj sektor nije pošteđen značajnih gubitaka. „Sveukupno, nije došlo do smanjenja učestalosti pomorskih odštetnih zahtjeva. Također, vidimo povećane troškove zahtjeva za trup i strojeve zbog kašnjenja u proizvodnji i isporuci rezervnih dijelova, kao i zbog manjka raspoloživih mjesta u brodogradilištu”, kaže Justus Heinrich, globalni voditelj proizvoda Marine Hull, u AGCS-u.
„Povećani su i troškovi spašavanja i popravaka.” Osiguravatelji bi u budućnosti mogli imati porast zahtjeva u slučaju kvara na strojevima ako je COVID-19 utjecao na sposobnost posada da ih održavaju ili da slijede protokole proizvođača.
Veća plovila, veća izloženost
Blokiranje Sueskog kanala koje je prouzročio kontejnerski brod Ever Given u ožujku 2021. zadnji je na rastućem popisu incidenata koji uključuju velika plovila ili megabrodove. Brodovi su postali sve veći jer pomorske tvrtke traže ekonomiju razmjera i učinkovitost potrošnje goriva.
Najveći kontejnerski brodovi probijaju oznaku 20.000 teu (dvadesetstopna ekvivalentna jedinica), a po narudžbi se rade i plovila iznad 24.000 teu – samo kapacitet kontejnerskih brodova povećao se za 1500 % tijekom 50 godina te više nego udvostručio u posljednjih 15 godina.
„Veća plovila predstavljaju posebne rizike. Reagiranje na incidente složenije je i skuplje. Pristupni kanali postojećim lukama možda su dublje iskopani, a vezovi i pristaništa prošireni za smještaj velikih plovila, no ukupna veličina luka ostala je ista. Kao rezultat toga, ‘za malo’ se može češće pretvoriti u ‘pogodak’ za ultravelika kontejnerska plovila”, kaže kapetan Nitin Chopra, viši konzultant za pomorske rizike u AGCS-u.
Da Ever Give nije oslobođen, spašavanje bi zahtijevalo dugotrajan proces istovara oko 18.000 kontejnera što bi zahtijevalo i posebne dizalice. Uklanjanje olupine velikog teretnog broda za prijevoz automobila Golden Ray, koji se 2019. prevrnuo u američkim vodama s više od 4000 vozila, trajalo je više od godinu i pol i koštalo je nekoliko stotina milijuna dolara.
Zadnjih se godina znatno povećao broj požara na velikim brodovima. Samo u 2019. zabilježeno je rekordnih 40 požara povezanih s teretom. Broj požara/eksplozija koji su rezultirali ukupnim gubitcima u 2020. godini ponovno se povećao na svim vrstama plovila, dosegavši četverogodišnji maksimum od 10. Požari često počinju u spremnicima, što može biti posljedica neprijavljivanja/pogrešnog prijavljivanja opasnog tereta, poput kemikalija i baterija. Ako su pogrešno deklarirani, može doći do njihova nepropisnog pakiranja i smještaja na brodu, što može dovesti do zapaljenja i/ili otežati otkrivanje i gašenje požara. Veliki incidenti pokazali su da požari u kontejnerima mogu lako izmaći kontroli i dovesti do toga da posada napusti plovilo iz sigurnosnih razloga, povećavajući tako gubitke.
Gubitak kontejnera na moru također se naglo povećao prošle godine (više od 3000), te ostao na visokoj razini i u 2021., poremetivši lance opskrbe i predstavljajući potencijalno zagađenje i rizik za plovidbu. Broj izgubljenih kontejnera najveći je u sedam godina.
Veća plovila, ekstremnije vremenske prilike, porast vozarina i krivo prijavljene težine tereta (koje dovode do urušavanja naslaganih kontejnera), kao i porast potražnje za robom široke potrošnje, sve može doprinositi tom povećanju. Sve je više pitanja o tome kako su kontejneri na brodovima osigurani.
Problemi s kašnjenjem i opskrbnim lancem
Nakon niza nedavnih događaja otpornost pomorskog lanca opskrbe u središtu je pozornosti. Incident broda Ever Given šokirao je globalne opskrbne lance ovisne o pomorskom prijevozu. To je pogoršalo kašnjenja i poremećaje koji su već bili uzrokovani trgovinskim sporovima, ekstremnim vremenskim uvjetima, pandemijom i povećanjem potražnje za kontejnerskom robom i proizvodima.
„Takvi događaji razotkrivaju te su još i povećali slabe karike u lancima opskrbe”, kaže kapetan Andrew Kinsey, viši savjetnik za pomorske rizike u AGCS-u. „Razvoj robusnijih i raznovrsnijih lanaca opskrbe kao i razumijevanje problematičnih točki i čvorišta opskrbnog lanca postat će sve važniji.”
Zabrinutosti zbog piratstva i cyber-sigurnosti
Više od 95 % broja posada otetih u svijetu u 2020. povezano je s Gvinejskim zaljevom, svjetskim žarištem piratstva. Prošle je godine 130 posada oteto u 22 incidenta u regiji, što je najveći broj ikada, a problem se nastavlja i dalje. Napadi na plovila događaju se dalje od obale, u nekim slučajevima i preko 200 nautičkih milja (nm). Pandemija bolesti COVID-19 mogla bi pogoršati piratstvo jer je povezana s temeljnim društvenim, političkim i ekonomskim problemima koji bi se mogli dodatno pogoršati. Prijašnja žarišta, poput Somalije, mogla bi se ponovno aktivirati.
U izvješću se također napominje da su sve četiri najveće svjetske brodarske tvrtke već bile pogođene cyber-napadima, a kako se geopolitički sukobi sve više odigravaju u cyber-prostoru, raste zabrinutost zbog mogućeg udara na ključnu pomorsku infrastrukturu, poput velike luke ili pomorske rute. Zbog povećane svijesti o cyber-riziku i njegove regulacije brodarske kompanije sve se više okreću cyber-osiguranju, iako za sada uglavnom za operacije na kopnu.
Ekološka situacija
Sa zamahom koji dobivaju međunarodni napori za rješavanje klimatskih promjena, pomorska će industrija vjerojatno biti pod sve većim pritiskom da ubrza svoje napore. „Potrebna su velika ulaganja u istraživanje i razvoj ako industrija želi ispuniti izazovne ciljeve koji se pred nju postavljaju. Današnja flota i tehnologija neće dovesti pomorsku industriju do cilja Međunarodne pomorske organizacije za smanjenje emisije za 50% do 2050. godine, a kamoli do ambicioznijih ciljeva o kojima raspravljaju nacionalne vlade”, kaže Khanna.
Prošle je godine smanjena granica sadržaja sumpora u brodskom gorivu. Očekuje se da će ograničenje poznato kao IMO 2020 smanjiti emisiju štetnog sumporova oksida (SOx) uzrokovanu pomorskim prijevozom za 77%. Osiguravatelji su vidjeli brojne zahtjeve za oštećenja na strojevima, a koja su povezana s čistačima koji uklanjaju SOx iz ispušnih plinova plovila koja koriste teško brodsko gorivo.
Najčešća mjesta gubitaka i incidenata
Prema izvješću, pomorska regija Južne Kine, Indokine, Indonezije i Filipina također je glavno mjesto gubitaka u zadnjem desetljeću (224 plovila), što je uzrokovano visokom razinom lokalne i međunarodne trgovine, zagušenim lukama i zakrčenim plovnim rutama, starijom flotom i izloženošću ekstremnim vremenskim prilikama. Zajedno, pomorske regije Južne Kine, Indokine, Indonezije i Filipina, istočnog Sredozemlja i Crnog mora te Japana, Koreje i Sjeverne Kine čine polovicu od 876 gubitaka u prijevozu u zadnjih 10 godina (437). Britansko otočje, Sjeverno more, La Manche i regija Biskajski zaljev zabilježili su najveći broj prijavljenih incidenata (579) u 2020. iako je to smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. I na kraju, plovila koja su prošle godine bila najviše sklona nesrećama bili su grčki otočni trajekt i RoRo brod u kanadskim vodama, oba uključena u šest različitih incidenata.